POŠTO-POTO PUBLICI NA NOGE
Treće pozorišno leto „Brod teatra“

„Brod teatar“ glumca Ratka Radivojevića ovog leta ubeležio je treće pozorišno putovanje na plovnim putevima Vojvodine. Na turneji koja je počela 21. jula u Novom Sadu, a završila 19. avgusta u Bačkoj Palanci, trupa je na obalama Dunava, Tise i kanala Dunav-Tisa-Dunav premijerno izvela predstavu Pošto-poto poslanik po Kosti Trifkoviću, u adaptaciji Đorđa Pisareva i režiji samog Radivojevića koji u predstavi i igra. Partneri su mu kolege iz Pozorišta mladih i Srpskog narodnog pozorišta, a među njima je, uostalom, kao i prošlog leta, posebno mesto u srcu publike zauzeo glumac Milovan Filipović.
Publici u pohode – a u tome ih nisu mogli sprečiti ni komarci, vrućine, a ni povremeni prolomi oblaka i kratkotrajna avgustovska zimoća – glumci su išli u Titel, Bečej, Srbobran, Kucuru, Savino Selo, Despotovo, Bački Petrovac, Srpski Miletić, Sombor, Karavukovo, Deronje i Bač, zapravo u svako vojvođansko mesto na čijoj je obali lađa na kojoj su igrali predstavu mogla da pristane, u svako mesto u kojem se meštanima dalo da, s nešto dobre volje, lepezom i obaveznim „autanom“ dođu do nje. Nakon svakog izvođenja usledilo bi i malo finog, mekog džeza za koji je bio zadužen Filipović River trio.
Publika koja je ovu pozorišnu avanturu gledala i prošlog leta, ovog je glumcima donosila čak i poklone: med za dobar glas i rakiju za dug život. Bar tako je bilo u Srbobranu, na jednom od putovanja na koje je Radivojević poveo i Ludus.
To, nekolikosatno „ludiranje“, sunčano i ugodno, trajalo je od Bečeja – gde smo se ukrcali – do Srbobrana, koji je bio ucrtana pozorišna kota za to veče. Plovili smo pod budnim i brižnim okom kapetana Lale, za početak Tisom, a kasnije kanalom Dunav-Tisa-Dunav u koji smo uplovili tek pošto nas je na predvodnici, i to s obe strane, „zagrlila“ gvozdena zavesa, a potom „istisnula“ do visine Kanala.
Na brodu su Radivojevići – Ratko i Duška – mlada glumica Slavica Vučetić, glumačko-muzička familija Filipović, La mama ovog putovanja – Minja Lagator, RP trupe, mnogo novinara, a mezimica ovog putovanja bila je majušna i dražesna Maša Filipović. Ceo brod, na čelu sa tatom Milovanom, potrudio se čim pre da od jednog plastičnog korita za nju napravi bazen. Napunjen je kantama vode iz Tise koje su, kasnije tokom putovanja, vrlo često služile rashlađivanju stopala i nogu svih onih koji se, nimalo ohrabreni bojom Tise i kanala, nisu usudili kupati u njima. Bilo je, naravno, i onih drugih, očaranih toplotom vode koje je, nakon što je Lala u jednom trenutku bacio sidro u kanal, Ratko Radivojević jedva ubedio da se ponovo popnu na brod. Tu je negde pao i ručak, roštilj na brodu, totalno zgubidanisanje…
Posle ručka – nastavak sunčanja i pogled na rajsku obalu na kojoj su se iz vlati trave i trske periodično iskradale i ukazivale čaplje, galebovi, razne neke druge pritce i „ptičice“, a nadomak sela, tik pored vode i jata hip-hop gegajućih gusaka i pataka. Upravo i zbog tog istrajnog podsećanja na lepotu, ušuškanu tu negde, nadomak nas koje mi kao da nismo ni svesni, Radivojević zaslužuje Oskara ili bar Zlatni globus.
I dok s obale pecaroši s podignutom rukom, bez reči, pozdravljaju brod, a glumačka ekipa daje intervjue, prepričava utiske i doživljaje od prethodnih dana, najavljujući i šta će raditi na kopnu sezone koja sledi, mi već stižemo u Srbobran. Tamo nas na obali čeka preostali deo ekipe – glumci Radoje Čupić, Tijana Maksimović, Ervin Hadžimurtezić i operska pevačica Agota Vitkai-Kučera – za koje se odmah grabe prisutni novinari – i tehnika, a čini je samo meštar Lacika Seleši, koji se odmah dograbio kablova, miksete i struje. Kapetan Lala za to reme svojom mačetom na obali pravi reda kako i se ispred broda što pre napravio prostor za stolice i klupe. Ekipa s broda se upućuje ka centru Srbobrana u potrazi za nekim sladolednim rashlađenjem, a pubika već hita da zauzme mesto. Uprkos vrućini i najezdama hordi komaraca, među kojima se izgleda pročulo da je pozorišna trupa „Brod“ i ovog leta prava gozba za njih.

S. MILETIĆ (Ludus, 2006)

Završava se turneja Brod teatra

Poslednje izvođenje predstave „Pošto-poto poslanik“ na kraju jednomesečne turneje Brod teatra, koja se odvijala pod nazivom „Plovnim putevima Vojvodine 2006“, zakazano je za večeras (21 sat) na pristaništu kod skele u Bačkoj Palanci.
Ovog leta Brod teatar prikazuje komediju „s pevanjem i pucanjem“ Koste Trifkovića, u adaptaciji Đorđa Pisareva i režiji Ratka Radivojevića. Uloge tumače Radoje Čupić, Tijana Maksimović, Slavica Vučetić, Milovam Filipović, Ervin Hadžimurtezić i Ratko Radivojević, a peva Agota Vitkai Kučera. Posle predstave svira Filipović River trio. Brod teatar je ploveći Dunavom, Tisom i Kanalom Dunav-Tisa-Dunav, posle premijere u Novom Sadu posetio Titel, Bečej, Srbobran, Savino Selo, Despotovo, Bački Petrovac, Srpski Miletić, Karavukovo, Deronje i Bač. Sa broda scene predstava je igrana za publiku koja se okupi na obali, u nekim od ovih mesta prvi put.

M. J. (Glas javnosti, 19. avgust 2006)

Brod teatar završava plovni put
Poslednja predstava u Bačkoj Palanci

Novi Sad – Poslednja predstava na kraju jednomesečne turneje Brod teatra „Plovnim putevima Vojvodine 2006“. biće izvedena večeras na pristaništu kod skele u Bačkoj Palanci sa početkom u 21 sat. Ovog leta Brod teatar prikazuje predstavu Pošto-poto poslanik Koste Trifkovića u adaptaciji Đorđa Pisareva i režiji Ratka Radivojevića. Posle predstave svira Filipović River trio.
– Brod teatar je ploveći Dunavom, Tisom i Kanalom DTD posle premijere u Novom Sadu posetio Titel, Bečej, Srbobran, Savino Selo, Despotovo, Bački Petrovac, Srpski Miletić, Karavukovo, Deronje i Bač. Sa broda-scene igrali smo predstavu za publiku koja se okupi na obali, u nekim od ovih mesta prvi put, u nekima smo već bili prošlog ili i pretprošlog leta. U svakom od slučajeva bila je to velika radost sa obe strane. Ganuli su nas komentari tipa „Ovo je odviše lepo, volela bih da traje do ujutru (između dve scene u Deronjama)“ i Ne mogu da verujem, džez u Karavukovu (za vreme svirke Filipović river trija)“, kao i zapečaćena flaša domaće rakije (koju ćemo otvoriti posle predstave u Bačkoj Palanci) i tegla meda koje smo dobili u Srbobranu – utisci su koje za Danas sa turneje prenosi Ratko Radivojević.

R. D. (Danas, 19-20 avgust 2006)

Večeras (21) na pristaništu u Bačkoj Palanci poslednje izvođenje Pošto-poto poslanik
„BROD TEATAR“ ZABACUJE SIDRO

Na kraju jednomesečne turneje „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine 2006.“ poslednje izvođenje predstave Pošto-poto poslanik zakazano je za večeras (subota, 21 sat) na pristaništu kod skele u Bačkoj Palanci. Novosadski „Brod teatar“ igra Pošto-poto poslanik Koste Trifkovića u adaptaciji Đorđa Pisareva i režiji Ratka Radivojevića, s tim da posle predstave svira Filipović River trio. „Brod teatar“ je tokom ovog leta, ploveći Dunavom, Tisom i kanalom DTD, posle premijere predstave u Novom Sadu, s istom posetio Titel, Bečej, Srbobran, Savino Selo, Despotovo, Bački Petrovac, Srpski Miletić, Karavukovo, Deronje i Bač.
– S broda scene igrali smo predstavu za publiku koja se okupi na obali, u nekim od ovih mesta prvi put, u nekima smo već bili prošlog ili pretprošlog leta. U svkaom slučaju, bila je to velika radost s obe strane. Ganuli su nas komentari: „Ovo je odviše lepo, volela bih da traje do ujutru“ (između dve scene u Deronjama), ili: „Ne mogu da verujem, džez u Karavukovu“ (za vreme svirke „Filipović river trija“), kao i zapečaćena flaša domaće rakije (koju ćemo otvoriti posle predstave u Bačkoj Palanci) i tegla meda koje smo dobili u Srbobranu – rezimiraju u „Brod teatru“ turneju „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine 2006.“.
„Brod teatar“ je ove godine na plovnim putevima Vojvodine treći put, s tim da se svaki put u pripremi turneje sreće s velikim problemima da je uopšte održi. „ove godine problemi nisu bili manji, ali čini nam se da smo dobili veliku satisfakciju u tome što su nas svuda dočekivali kao pozorište koje vole i koje im pripada. Pre poslednje predstave – već razmišljamo o sledećem letu, nadajući se da ćemo uspeti da izgradimo sopstveni brod scenu i da će na taj način naš Grad i naša Pokrajina, koji su nas sve vreme podržavali, dobiti novi kulturni prostor“, u susret večerašnjem izvođenju Poslanika u Bačkoj Palanci, konstatuje Ratko Radivojević, prvi čovek novosadskog „Brod teatra“ (www.brod.org.yu).

GRAĐANSKI, subota-nedelja, 19/20. avgust 2006.

S članovima „Brod teatra“ nizvodno kanalom do Srpskog Miletića
BRODICA, ROŠTILJ, PREDSTAVICA… LAGANICA

Ni glumci, koje su i te večeri napadali komarci k’o“cunje“ i rojevi raznih „nlo“ insekata, nisu bili baš potpuno pošteđeni – često je publika znala da komentarima tipa „ma daj, poljubi je!“ malo ubrza radnju, ali je zapravo najjači utisak ostavljala apsolutna tišina s kojom je i mlado i staro u publici iščekivalo rasplet svake scene

Polazak iz Novog Sada zakazan je za rane poslepodnevne sate. Nakon što se ekipa okupila i neumorni, uvek sjajno raspoloženi Ratko Radivojević dočekao i pozdravio svakoga ponaosob, krenulo se kombijem do Lalića, a onda velikom, belom lađom dalje lagano do Srpskog Miletića. Vreme odlično – nakon prethodnih vrelih letnjih dana, prošle je srede najzad bilo malo svežije, tako da je vesela družina, predvođena kapetanom Milanom Lalićem Lalom, mogla konačno da malo lakše diše i prepusti se čarima lagane vožnje. A na brodu svega – ića, pića i dobrog raspoloženja, začinjenog uvek iznova zanimljivim pozorišnim anegdotama koje verovatno niko ne interpretira bolje od Milovana Filipovića Ere. Stoga – blago nama, pomislili smo odmah pošto smo se ukrcali, a čisto da se pojača utisak prijatnosti i na opšte zadovoljstvo svih putnika, usledile su ukusne makrobiotičke špecije iz velike tašne Tijane Maksimović. I tako dok smo se mi uz kaficu i zdravu hranu (Ervin Hadžimurtezić je tom prilikom premijerno ispio nekakav zdravi napitak obogaćen kvascem i tako podelio „posadu“ na one koji su za i one protiv) smejali sjajnim fazonima, žena neverovatne energije (u šta smo se nešto kasnije, kada je sela u traktor i provozala se selom, dodatno uverili) Agota Vitkai-Kučera je raspevavala glas, dok je ekipa novosadske Televizije i poznato TV lice Tanja Vulin na brodu snimala sledeće izdanje Nedeljnog popodneva u koju se sjajno uklapalo i naše ćaskanje o zdravom životu sa mladom glumicom Slavicom Vučetić… Radoje Čupić je za to vreme pokušavao da peca, ali je vrlo brzo shvatio da je jedini sigurni ulov za taj dan riba koje je plivala u buretu, smeštenom u „kuhinji“ broda. Naravno, nije se nimalo jedio. Naročito kada su se nešto kasnije na stolu našle roštilj đakonije sjajnog Peđolina…
I tako – polako, bez žurbe i punih stomaka, često pozdravljani od strane brojnih pecaroša sa leve i desne obale, stigosmo i do cilja. Dočekalo nas je nekoliko žitelja Srpskog Miletića, predvođenih sekretarom sela, kojem svi, u šta smo se brzo uverili, tepaju „gradonačelnik“, a deo scenografije za dobrodošlicu bila je još i radoznala publika na obližnjem mostu, kao i jedan traktor iz kojeg je iz sve snage treštao „južni vetar“. Naravno, narodnjaci su, na izričitu želju gostiju, odmah utihnuli, a potom je usledilo spajanje sela i grada, odnosno, povezivanje broda s obalom i to uz pomoć nekoliko drvenih letvi, koji nam, moramo priznati, baš i nisu ulivali mnogo poverenja. No, stvar je funkcionisala. A dok su se glumci polako presvlačili u kostime i spremali se da još jednom ovog leta „u zoni dozvoljenog pušenja“ odigraju komediju Koste Trifkovića Pošto-poto poslanik, u adaptaciji Đorđa Pisareva i režiji Ratka Radivojevića, na brod je pristigao i majstor za sve audio i vizuelne efekta – Lacika. U međuvremenu smo mogli da čujemo i sumnjičave komentar domaćina o tome kako ne veruju da će publika te večeri biti nešto brojna, ali je – pokazalo se nešto kasnije, njima sledilo veliko iznenađenje. Naime, „sala“ je bila krcata, a publika je svojim spontanim komentarima i upadicama vrlo brzo postala nešto kao „predstava u predstavi“… Najgore je prošla „naratorka koja peva“ – Agota, jer je publika svako njeno pojavljivanje ispratila spontanim „jao“, dok je nakon što bi ona otpevala svoje usledio još spontaniji aplauz. Ni glumci, koje su i te večeri napadali komarci k’o „cunje“ i rojevi raznih „nlo“ insekata, nisu bili baš potpuno pošteđeni – često je publika znala da komentarima tipa „ma daj, poljubi je!“ malo ubrza radnju, ali je zapravo najjači utisak ostavljala apsolutna tišina s kojom je i mlado i staro u publici iščekivalo rasplet svake scene. A na kraju – veliki aplauz i koncert „Filipović river trija“, čija je muzika sve prisutne u sekundi „prebacila“ na obalu nekih dalekih mora… Usledilo je „buđenje“ uz paprikaš, koji su domaćini pripremili za svoje goste umetnike, a onda, u sitne noćne sate i povratak kući. I za kraj jedna korisna informacija za sve one koji požele da pošto-poto vide „Brod teatar“ na delu. Naime, do kraja ove, treće po redu turneje plovnim putevima Vojvodine putujuća pozorišna družina će 15. avgusta nastupiti u Baču, dok će za kraj ovogodišnje letnje turneje, 18. i 19. avgusta, „Brod teatar“ uploviti u Bačku Palanku.

Jasna BUDIMIROVIĆ (DNEVNIK, 13-19. avgust 2006)

„Brod teatar“ na kraju ovogodišnje turneje „Plovnim putevima Vojvodine“
PREDSTAVA POŠTO-POTO POSLANIK JOŠ PET PUTA

„Brod teatar“ privodi kraju svoju ovogodišnju turneju „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine 2006“. Predstavu Pošto-poto poslanik (u podnaslovu „komedija s pevanjem i pucanjem“) po komadu Koste Trifkovića, u adaptaciji Đorđa Pisareva i u režiji Ratka Radivojevića, ovaj novosadski teatar, koji već treće leto brodom plovi Dunavom, Tisom i kanalom Dunav-Tisa-Dunav i izvodi predstave na brodu, posetio je dosad više vojvođanskih mesta. Nakon premijernog i repriznog izvođenja, 21. i 22. jula, pred novosadskom publikom, gostovali su u Titelu, Bečeju, Srbobranu, Savinom Salu, Despotovu, Bačkom Petrovcu i Srpskom Miletiću. Ratko Radivojević, prvi čovek „Brod teatra“ i autor ovog projekta, rekao nam je da su u Titelu i Bečeju ove godine bili već treći put, što znači da su ih obišli na svakoj turneji, dok su u Srbobranu, Savinom Selu, Despotovu i Bačkom Petrovcu bili drugi put, a u Srpskom Miletiću prvi put. Najvažnije je da publike na njihovim predstavama nikad ne nedostaje i da su sva izvođenja puna.
– Sada je mnogo jednostavnije da se dogovorimo s organizatorima jer se poznajemo, ne moramo da objašnjavamo gde ćemo pristati, gde treba da dođe publika, kako sve to izgleda, da ide prvo predstava, pa onda koncert. To što se vraćamo u mesta koja smo već posetili znači da smo uspostavili pravi kontakt i da sve ovo što radimo, a to je prava kulturna misija, vredi, jer nas ne bi opet primili i ne bi došli da nas gledaju, i to uvek u većem broju nego prethodne godine. Taj problem zaista nemamo i nijednog trenutka nismo imali utisak da se negde nismo razumeli. Prosto igramo svaki put punom snagom i to nam se na najlepši način vraća. A publika je u svakom mestu drugačija. Mogao bi s nama da ide neki sociolog da napiše knjigu o tome. Delom je to prava pozorišna publika, ali ima i zalutalih kao jedna žena u Srbobranu koja je od početka do kraja dobacivala glumcima i govorila kao ide kući jer je jedu komarci, a ipak ju je predstava zgrabila i ostala je do kraja. U Srbobranu smo dobili na poklon flašu rakije i teglu meda od deda Milovana. Verovatno je bio i prošle godine. U Savinom Selu bilo je mnogo dece u publici i od desetogodišnje Milice, koja je sedela u prvom redu, čuli smo da nikada nije gledala nijednu pozorišnu predstavu. Mi smo imali u planu da posle podne igramo i predstave za decu, ali ove godine to nismo uspeli da ostvarimo – kaže za Građanski vodič kapetan Ratko Radivojević.
Do kraja ovogodišnje turneje „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine 2006“ ostalo je da obiđu još pet gradova i sela i izvedu svoju predstavu Pošto-poto poslanik. U subotu, 5. avgusta gostuju u Somboru, a nakon toga u petak, 11. avgusta su u Karavukovu, zatim 12. avgusta u Deronjama, 15. avgusta u Baču i 19. avgusta u Bačkoj Palanci. U Somboru, Karavukovu, Deronjama i Baču gostuju prvi put, dok su u Bačkoj Palanci bili i na prošlogodišnjoj turneji.
Podsećamo da je „Brod teatar“ na svoje dosadašnje tri turneje „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine“ izvodio dela vojvođanskog komediografa Koste Trifkovića i da su ove godine izašli s komadom koji se bavi vrlo aktuelnom temom vlasti. Da su vlast i moć uvek bili slatki, a politika najlakši put do njih pokazuje i Trifkovićev komad Pošto-poto poslanik koji je prilagodio i adaptirao s malim izmenama Đorđe Pisarev. Glavnu ulogu Vase Popovića koji se na nagovor svoje žene kandiduje za poslanika, jer nema šta drugo da radi, igra Radoje Čupić, njegova supruga Jeca je Tijana Maksimović, ćerka Evica je Slavica Vučetić, Jazavca i Milana koji žele Evičinu ruku igraju Milovan Filipović i Ervin Hadžimurtezić, dok je Milanov otac Ratko Radivojević. U ulozi naratorke koja peva na sceni je Agota Vitkai-Kučera. Scenografiju za predstavu je radila Vera Galešev, kostime Romana Knežević, muziku Nemanja Radivojević, dok se za dizajn svetla brine Laslo Seleši.

S. P. M. (GRAĐANSKI, 6-11. avgust 2006)

Jedan dan na plovidbi s „Brod teatrom“ od Bečeja do Srbobrana
POSLANIK STIŽE BRODOM

Novinari svake godine i sami osete deo atmosfere na brodu kojim plovi novosadski „Brod teatar“ sprovodeći svoj projekat „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine. „Brod teatar“ plovi po Vojvodini od mesta do mesta i pretvara brodskuu palubu u pozorišnu scenu već treće leto. Ove godine plovidba je počela u Novom Sadu, nastavila se u Titelu, a novinari iz Novog Sada i Beograda pridružili su im se u Bečeju i putovali s njima do Srbobrana.
Domaćine zatičemo kako nameštaju tendu i prave nam hladovinu. Paluba je dovoljno velika i biće mesta za one koji žele da uživaju u plovidbi iz hladovine. Tu su kapetan laže Lala, kuvar Peđa i bračni par Duška i Ratko Radivojević. Tu je i deo glumačke ekipe. Oni su se3 zajedno potrudili da nam taj dan protekne što lepše i da spojimo, kako se već kaže, ugodno s krisnim – rad i uživanje. I dok smo mi razgledali brod, domaćini su namestili tende, poželeli nam dobrodošlicu i sve je bilo spremno za dizanje sidra. A dok smo isplovljavali, kapetan i čovek koji je osmislio projekat „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine“ Ratko Radivojević, rekao je da se tog jutra lepo okupao i namirisao želeći da nas sve izljubi kada se ukrcamo.

U BEČEJU PONESTALO RIBE
Kapetan Lala usmerio je brod prema Srbobranu, uživanje u prelepoj okolini je počelo, a Ratko je izneo svoju čuvenu stomakliju (bez nje se „Brod teatar“ ni u Španiju nije uputio). Da se nazdravi. Tu je i kafica. Kuvar Peđa, iako je već počeo pripreme za ručak, nije zaboravio da ponudi goste kafom. Mir na palubi i ugodna atmosfera, prelepi vojvođanski pejzaži, kafica… Idealno za opuštanje i uživanje. Kolege iz Beograda zaključuju: „Ala vi Vojvođani znate da uživate, a imate i gde“.
Opuštanje je krenulo i onda više ništa nije teško – pa ni raditi. Ratko pokazuje i plovnu kartu Vojvodine, bez koje se na ovaj put ne kereće. Gledamo šta je „Brod teatar“ upisao ove godine u plan plovidbe i sećamo se zajedno turneja od prethodne dve godine, a glumci nam pričaju o momentima koji ostaju u sećanju zauvek. Najlepši trenuci za glumce jesu oni kada im se meštani sela, koji retko imaju priliku da vide pozorište, a neki ga nikad nisu ni videli, obraduju, pozdrave ih i dođu puno ranije kako bi zauzeli mesto, jer publike je uvek mnogo i na postavljenim tribinama na obali često nema dovoljno mesta za sve. Ali želja da se vidi predstava velika je i onda mnogi i stoje sa strane.
Usput gledamo pecaroše na obali. Stajemo nakon nekoliko sati plovidbe. Kapetan Lala spušta sidro na mestu gde je voda najčistija. Neki od nas, koji slabije poznaju plovne puteve Vojvodine, iznenađuju se koliko je kanal Dunav-Tisa-Dunav na tom mestu širok. Da ne znate gde ste, pomislili biste da ste na nekom jezeru. I najmlađi s broda uživaju u kupanju. Četvorogodišnja Maša kupa se s mamom i tatom, a sedmomesečni Maksim brčka se na palubi u sudu koji je taman dovoljan za njega. Voda je čista, ali i topla. „Bojlerska je“, dovikuju kupači iz vode, pokušavajući da nas namame u vodu. Ratko ih zadovoljno posmatra i priča nam da je poslednji put plivao kad je sinove učio da plivaju. Voli, kaže, da je pored vode i na vodi, ali ne i u vodi. Nakon kupanja i sunčanja, kuvar Peđa nas poziva na ručak. Roštilj je spreman. Kaže da je želeo da na meniju tog dana bude riblja čorba i riba, ali da u Bečeju nije bilo ribe. Mnogi se ne bune, jer riba je OK, ali meso je meso. Pogotovo s roštilja! A sve je aranžirano kao u restoranu. Posle ručka, zajednički sve sklanjamo, a kuvar je, kada nas je video najedene i zadovoljne ručkom, odlučio da i sam malo uživa i skoči u vodu na turu kupanja.

SRBOBRANCI PRAVA PUBLIKA
Dižemo sidro i plovidba se nastavlja. I opet sve po redu. Malo radimo, malo uživamo u poslepodnevnom suncu i ćaskanju uz kaficu i pićence. Jedino Maša i Maksim, podmladak umetničke porodice Filipović, nastavljaju kupanje. Kuvar im je obezbedio dovoljno velik plastični sud kao zamenu za bazenčić.
U najlepši deo dana, predvečerje, pristajemo u Srbobran. Deo glumačke ekipe s čuvenim majstorom svetla Laslom na čelu čeka nas na obli. Treba pristati tako da je brodska scena na tačno predviženom mestu. Ali kapetanu Lali to nije problem. Usidrili smo se i počele su pripreme za večernju predstavu. I dok se glumci spremaju, novinari su se razmileli po Srbobranu. A po povratku iz šetnje dolazimo na obalu. Sve je bilo spremno, stolice i klupe za publiku. Glumci su imali tonsku probu. Već u osam, sat pre početka predstave, publika je počela da pristiže. Mesta su vrlo brzo bila popunjena. Međutim, to nije problem. Srbobranci donose stolice na rasklapanje. Želja za pozorištem velika je, pa mnogi i stoje da bi videli predstavu. Divan prizor! Jer, dok se u gradskim pozorištima mnoge predstave igraju pred polupraznim gledalištem, ovde nema dovoljno mesta. Srbobranci nam pričaju kako retko imaju priliku da ugoste neko pozorište. „Brod teatar“ bio je kod njih i prošle godine, a nadaju se da ih ni ubuduće neće zaobići. Predstava počinje i aplauzi su brojni. Ove godine na repertoaru je predstava Pošto-poto poslanik Koste Trifkovića u adaptaciji Đorđa Pisareva i režiji Ratka Radivojevića. Glavne uloge igraju Radoje Čupić i Tijana Maksimović, a tu su i Milovan Filipović, Slavica Vučetić, Ervin Hadžimurtezić, Ratko Radivojević i naratorka koja peva na sceni Agota Vitkai-Kučera. Tema je aktuelna, izvedba odlična, a publika i glumci zadovoljni. Nakon predstave na brodu svira „Filipović river trio„. Publika ostaje i na koncertu. U Novi Sad smo se vratili zadovoljni, jer smo se uverili da i u malim vojvođanskim mestima, gde nema pozorišnih zgrada, pozorište može živeti zahvaljujući „Brod teatru“.

S. PRODANOVIĆ-MESAROŠ (GRAĐANSKI, Panorama, 31. jul 2006)

Glumac Milovan Filipović već drugo leto plovi s „Brod teatrom“
IMA MESTA KOJA ZNAJU ISKLJUČIVO ZA ESTRADU I KOJIMA JE KULTURA NEŠTO POTPUNO APSTRAKTNO

Pre neko veče u Bečeju publika je bukvalno svaki korak na sceni nagrađivala aplauzom. Da je neko hteo da izbroji broj aplauza u toku predstave – nema šanse da bi uspeo. Publika je bila raspoložena i željna pozorišta, a mi smo, zahvaljujući tako sjajnoj reakciji, igrali sve bolje i bolje. Prosto nam je bilo žao što se predstava završava, jer smo želeli da što više nagradimo tu publiku

Milovana Filipovića, glumca Srpskog narodnog pozorišta, novosadska publika zna po mnogim sjajnim ulogama ostvarenim na sceni njegovog matičnog pozorišta. Međutim, od prošlog leta priliku da ga upozna ima i publika u mnogim vojvođanskim većim i manjim mestima, jer već drugu godinu glumi u predstavama u okviru projekta „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine“. Ovo putujuće pozorište koje plovi od mesta do mesta i izvodi predstave na brodu predvodi glumac i reditelj Ratko Radivojević, koji je i inicijator projekta već treću godinu zaredom. Ovoga leta „Brod teatar“ izvodi predstavu Pošto-poto poslanik po tekstu Koste Trifkovića, u adaptaciji Đorđa Pisareva i režiji Ratka Radivojevića, a Milovan Filipović igra ulogu Jazavca.
– Najbolja strana projekta „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine“ jeste neka vrsta kulturne misije, jer pozorište praktično dolazi na noge ljudima koji preko godine nemaju priliku da vide pozorišne predstave. Na ovaj način im se ukazuje prilika da neposredno u svom mestu vide profesionalne glumce i profesionalnu predstavu koja je urađena u posebnom ambijentu, na brodu, ali vrlo lepo prilagođena. Znači, ovo je neka vrsta kulturnog opismenjavanja ljudi koji nemaju priliku da vide pozorište redovno – priča za GL Milovan Filipović.

Kakve su reakcije publike u tim malim mestima i koliko se one razlikuju od reakcija publike u pozorištu gde radiš cele godine?
– Dosta su različite reakcije od mesta do mesta. U nekim mestima, kao što je bilo pre neko veče u Bečeju, publika je bukvalno svaki korak na sceni nagrađivala aplauzom. Da je neko hteo da izbroji broj aplauza u toku predstave – nema šanse da bi uspeo. Publika je bila raspoložena i željna pozorišta, a mi smo, zahvaljujući tako sjajnoj reakciji, igrali sve bolje i bolje. Prosto nam je bilo žao što se predstava završava, jer smo želeli da što više nagradimo tu publiku. S druge strane, postoje i drugačije reakcije – prošle godine smo u jednom mestu doživeli da je publika reagovala potpuno neprimereno pozorištu. Dobacivali su, klinci su se penjali na brod i skakali u vodu. I sve u toku predstave! Ali ima mesta koja znaju isključivo za estradu u kojima je kultura nešto potpuno apstraktno. Naravno, ja ne mislim da su ti ljudi krivi za to. Zna se da je to krivica naših medija što ne prezentuju prave vrednosti na tim televizijskim kanalima koji se mogu videti u svakom mestu. Ne razluče kulturu od estrade, odnosno kulturu od nekulture. Možda i ovaj projekat, naš dolazak u ta mesta i samo prisustvo novinara na ovoj turneji može pomoći da mi to koliko-toliko promenimo. Ne možemo drastično promeniti sliku pa da posle ove turneje broj postilaca na turbo-folk koncertima spadne sa 100.000 na 10.000. Ali možemo da uradimo to, da ti ljudi shvate i saznaju da i mi postojimo.

Kakva iskustva kao glumac nosiš iz rada s trupom „Brod teatar“ i ovakvog načina rada putujuće pozorišne trupe?
– Svojevremeno, kada je jedan moj stariji kolega bio direktor Drame Srpskog narodnog pozorišta i kada mu je upravnik Pozorišta rekao da primi jednu glumicu, on ga je pitao „da je pozorište lično vaše, da li biste vi primili tu glumicu u angažman?“. Upravnik je odgovorio da ne bi. Direktor Drame ga pita „pa zašto je sad primate“, a upravnik kaže „pa, moram“. Znači, ako te neko primi u pozorište koje je institucija, to ništa ne znači. Ne govori ništa o tebi kao glumcu. Ali ako te primi u svoje privatno pozorište, da ti potpunu slobodu da kreiraš, radiš i stvaraš imajući puno poverenje u tebe i poziva te drugu godinu zaredom, to je veliki kompliment. Ukazuje ti veliko poverenje i samim tim moja obaveza je veća. I zaista se trudim ne samo da uradim to što reditelj traži od mene nego da to što radim ostane u sećanju. Meni je jako drago što smo na ovogodišnjoj turneji videli da se ljudi jako dobro sećaju šta smo radili prošle godine i pamte našu predstavu. Tako da zaista osećam obavezu prema Ratku kao reditelju i organizatoru svega, ali i prema sebi kao glumcu, jer, iako jeste letnje vreme i opuštenija varijanta, ipak to gledaju i ljudi koji me gledaju u drugim predstavama i nivo mora da se održi.

Ipak ste ove godine napravili mnogo ozbiljniju predstavu nego prethodnih godina?!
– Kad smo dobili ovaj tekst, on je izgledao toliko naivno da prosto nismo znali šta s tim. Ali kako su probe odmicale, kako su se neke stvari dešavale i kako smo tekst povezivali s aktuelnom situacijom kod nas i pronalazili sličnosti s životom, a sam život je surov pa i te sličnosti, ozbiljnost predstave se sama po sebi nametnula. Osim toga, Đorđe Pisarev je puno toga uradio adaptacijom i dao potpuno novu notu koje nema kod Trifkovića. To je vreme koje podseća dosta na današnje, kada mladi ljudi žele da budu ili folk pevači ili političari. Politika je jedini posao u kome sigurno, brzo i lako možeš da stekneš novac, veze i obezbediš se materijalno. Preko politike se sve srežuje, pa čak i emotivne veze. Takođe, postoje vladari iz senke koji gledaju samo svoj interes, a s druge strane, svi se nalazimo u jednoj pušionici koja je zadimljena i iz koje je teško videti prostor koji vodi do svežeg vazduha. Tako smo samom tom vrstom aktuelizacije Trifkovićevog komada puno dobili. Osim toga, i glumačka ekipa je ozbiljna ove godine.

Kakva je saradnja s Ratkom na relaciji glumac-reditelj?
– Zanimljiva! Ratko radi dosta drugačije od svih reditelja s kojima sam ja radio. On je prošle godine najpre pravio radionicu i iz nje smo pravili predstavu. Ove godine nismo imali radionicu, nego smo odmah krenuli u probe za predstavu. Ove godine nismo imali radionicu, nego smo odmah krenuli u probe za predstavu. Probe su trajale dva meseca, ali poŠto su bile velike vrućine, bile su kratke probe od dva-tri sata. I neke stvari smo rešavali kroz razgovore i predloge posle proba. Ratko uvek traži neki drugi smisao u tom tekstu koji je uzeo da radi. Ja se stalno pitam zašto nalazi tako naivne Trifkovićeve tekstove, ali opet, tu se stalno dodaju naši pečati. Ratko je meni i prošle i ove godine dao dosta glumačke slobode – ne samo u izrazu nego i u tekstu koji izgovaram. Naravno, uzeli smo osnovu, ali uglavnom smo na probama malo prerađivali da bi on zvučao opasnije, jer je kod Trifkovića bio prilično naivan.

Ratko ima planove da postoji brod pozorište koje bi radilo cele godine. Misliš li da je to ostvarivao s obzirom na to da sredstava za kulturu u Srbiji uvek i po pravilu nedostaje?
– Sjajna ideja i mislim da Novi Sad kao grad ima kapacitet da to podnese, ne samo u smislu da se prave predstave, nego da na te predstave dolaze ljudi da gledaju. Osim toga, organizovati gostovanja takvog teatra bilo bi mnogo lakše. Ne treba ti da organizuješ prevoz dekora i prevoz ljudi, nego je sve na brodu i ide se na lice mesta. Zatim, to je šansa i za internacionalnu saradnju, pogotovo ako naše pozorište želi da se priključi evropskim trendovima i tokovima. U Evropi ima divnih mesta gde se može pristati, odigrati predstava, ostvariti novi kontakti… Ako bude malo volje i pameti, to se mora ostvariti. A znajući koliko je Ratko uporan, znam da će to isterati kad-tad. Ako ne sledeće godine, onda za dve-tri, pet godina sigurno.

PROJEKAT KOJI MORA BITI PRIORITET
– Gledajući stvari malo iznutra i poznajući Ratka i težinu ovog posla koji on trenutno radi, mislim da je to Sizifov posao. Ne znam da li bi iko drugi uspeo da izgura projekat „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine“. Mislim da nijedno pozorište ne bi uspelo da izgura ovako nešto, pa čak i pozorište u kome radim, koje je verovatno najveće u Srbiji, teško da bi uspelo da pokrije ovakvu turneju. Prvo, za ovo treba voleti neke stvari. Zatim, odricati se i raditi kvalitetno. Prosto je fascinantno da sve to ostvari i stavi pod kontrolu jedan čovek. I sama je ta ideja „brodom na noge publici“ fantastična, i, ako ima bar malo sluha u organima u kojima se odlučuje ko treba da dobije sredstva, mislim da ovaj projekat mora biti na visokom mestu prioriteta.

Sonja PRODANOVIĆ-MESAROŠ (GRAĐANSKI, Kultura, 29-30. jul. 2006)

„BROD TEATAR“ UPLOVIO U TITEL

„Brod teatar“ ploveći vodama i kanalima Vojvodine 23. jula, treću godinu zaredom, doplovio je i do Titela, čiji su glumci, na opšte zadovoljstvo publike, izveli komediju Koste Trifkovića Pošto-poto poslanik.
– Kako ni jedan od tri kandidata za poslanika u parlamentu Grada Sveta nije dobio dovoljan broj glasova, građanima ovog kvarta se poništavaju zeleni kartoni. Ni jedan građanin bez zelenog kartona ne može da dobije sledovanje hrane, pa mu se automatski oduzima pravo na život. Svi iz 1.116 kvarta neka odu u milosrdne centre. Sve će biti bezbolno, tako se završava komedija s pevanjem i pucanjem Pošto-poto poslanik. Adaptaciju ove nezavršene Trifkovićeve komedije uradio je Đorđe Pisarev.
– Bilo je teško raditi na predstavi da se nađe mera, uz pozitivan kritički odnos prema nama samima. Kosta Trifković nije završio ovaj komad, pitanje je zašto? Radnju iz 19. veka izmestili smo u budućnost uz pitanje kakav je bio čovek Novosađanin u 19, 20. veku, kakav u 21. u kome živimo ili kakv će biti za pet, deset vekova. Došli smo do zaključka da se mi ne menjamo, da smo ostali isti. Svet se menja, okolnosti se menjaju, ali kada je vlast u pitanju mi ćemo sve učiniti, uništiti porodicu, prijateljstvo, samo da bi došli na vlast, odgovara Ratko Radivojević, režiser, na pitanje koliko predstava ima dodira s našom svakodnevnicom.
– Zadovoljan sam prijemom titelske publike, odličan prijem i dobru posetu imali smo u Novom Sadu. Imao sam bojazan, na sreću neopravdan, jer u predstavi je bilo 10 pesama u izvođenju operske pevačice, ističe Radivojević.
– Bilo je odlično, ali se u životu, iako sam nastupala na otvorenom, nikada nisam nagutala toliko buba, priča raspoložena Agota Vitkai-Kučera koja je otpevala pesme. Predstava je spremana skoro dva meseca. Sjajnu ekipu čine Radoje Čupić, Tijana Maksimović, Slavica Vučetić, Milovan Filipović, Ervin Hadžimurtezić, Ratko Radivojević i Agota Vitkai-Kučera. Muziku je uradio Nemanja Radivojević, kostime Romana Knežević, a scenografiju Vera Galešev. River trio nakon predstave svirao je džez kompozicije. „Brod teatar“ nastavio je svoju misiju posećivanja mesta čiji stanovnici nemaju mogućnost da često vide pozorišne predstave, a ovaj projekat finansira Sekretarijat za obrazovanje i kulturu i grad Novi Sad.

D. B. (Novosti, 29. jul 2006)

„Brod teatar“ krstari Dunavom i Tisom

Svojevrsna pozorišna atrakcija „Brod teatar“, treću godinu zaredom podigao je svoje sidro na Beogradskom keju kod Kapetanije. Ovo jedinstveno pozorište na vodi, otisnulo se 21. jula plovnim putevima Vojvodine. Posle preplovljenih 700 kilometara i odigranih 30 predstava za prethodne dve vanpozorišne sezone, ovogodišnji plan turneje putujućeg pozorišta obuhvatiće maršrutu od 530 kilometara, koja predviđa posetu 13 gradova na obalama Dunava i Tise, a gde će biti izvedeno ukupno 15 predstava. U skladu sa tradicijom, idejni tvorac „Brod teatra“, Ratko Radivojević, i ove godine je pozvao goste novinare da mu se pridruže u plovidbi od Bečeja do Srbobrana.

MED I RAKIJA ZA GLUMCE

Koliko je važno pozorište ljudima koji žive van većih gradskih centara svedoči i činjenica da se jedan od stanovnika Srbobrana pred samu predstavu obratio novinarima:

– Hoćete, molim Vas, ovu kesu da date čoveku koji se setio da dovede pozorište i u naš grad. Doneo sam za glumce med i rakiju, jer su oni nama doneli kulturu. Kažite da ih je pozdravio čika Mile.

Mala ali odabrana glumačka ekipa na čelu sa Ratkom Radivojevićem i predstavom „Pošto-poto poslanik“ po tekstu Koste Trifkovića, uspela je da animira publiku u Srbobranu koja retko ili uopšte nema priliku da se susretne sa pozorištem.
Predstave „Brod teatra“ su besplatne, zahvaljujući pokroviteljima Pokrajinskom sekretarijatu za kulturu i Gradskoj upravi za kulturu, a pozornica (brod) je ove godine dobijena na korišćenje od opštine Bačka Palanka.
– Naš cilj je da promovišemo kulturu u Vojvodini svih 365 dana u godini. Nadamo se da će Grad i Pokrajina uvideti značaj ovog našeg projekta i da ćemo već od sledećeg leta imati sopstvenu lađu, na kojoj bi i u drugim periodima godine promovisali alternativnu pozorišnu scenu Novog Sada – rekao je glavni i odgovorni inicijator „Brod teatra“ Ratko Radivojević.
Svoju turneju „Brod teatar“ nastavlja već danas u Savinom Selu, posle koga će posetiti Despotovo, Bački Petrovac, Srpski Miletić, Sombor, Karavukovo, Deronje i Bač, da bi „zavese na pozornici spustio“, samo za ovo leto, 19. avgusta u Bačkoj Palanci.

S. S. (Glas javnosti, 28. jul 2006)

Brod teatar u Bečeju
Ploveće pozorište

Projekat „Brod teatar – plovnim putevima Vojvodine“ već treće leto organizuje pozorišne predstave i izvodi ih „tamo gde brod može da pristane“. Brod teatar je neformalna grupa pozorišnih profesionalaca i „oni plove od jedne do druge predstave, od jedne do druge pozorišne scene, od jednog do drugog sponzora, ispitujući svoje mogućnosti i mogućnosti pozorišta“. Ove godine izvode komediju s pevanjem i pucanjem Koste Trifkovića „Pošto-poto poslanik“ čiju je adaptaciju uradio Đorđe Pisarev, a režirao Ratko Radivojević.
Glavnu ulogu u predstavi igra Radoje Čupić, njegovu suprugu glumi Tijana Maksimović, a tu su i Slavica Vučetić, Milovan Filipović, Ervin Hadžimurtezić i Ratko Radivojević, dok naratorku koja peva igra Agota Vitkai Kučera. Nakon predstave koja je, u trenucima, terala publici suze na oči, nastupio je Filipović River Trio.
Premijera predstave održana je 21. jula u Novom Sadu, nakon koje je „Brod teatar“ isplovio dalje i svoja pristaništa će zatražiti u Srbobranu, Kucuri, Savinom Selu, Despotovu, Bačkom Petrovcu, Srpskom Miletiću, Somboru, Karavukovu, Deronjama, Baču i Bačkoj Palanci.

M. Tucić (Bečejski mozaik, 28. jul 2006)

„Brod teatar“ šparta širom Vojvodine
PRVO NAŠE PLOVEĆE POZORIŠTE

Titel – „Brod teatar“ ploveći vodama i kanalima Vojvodine sinoć je treću godinu zaredom doplovio do Titela čiji su glumci, na opšte zadovoljstvo publike, izveli komediju Koste Trifkovića Pošto-poto poslanik.

– Kako ni jedan od tri kandidata za poslanika u parlamentu Grada Sveta nije dobio dovoljan broj glasova, građanima ovog kvarta se piništavaju zeleni kartoni. Ni jedan građanin bez zelenog kartona ne može da dobije sledovanje hrane, pa mu se automatski oduzima pravo na život. Svi iz 1116 kvarta neka odu u milosrdne centre. Sve će biti bezbolno – tako se završava komedija s pevanjem i pucanjem Pošto-poto poslanik. Adaptaciju ove nezavršene Trifkovićeve komedije uradio je Đorđe Pisarev.
– Bilo je teško raditi na predstavi da se nađe mera, uz pozitivan kritički odnos prema nama samima. Kosta Trifković nije završio ovaj komad, pitanje je zašto? Radnju iz 19. veka izmestili smo u budućnost uz pitanje kakav je bio čovek Novosađanin u 19, 20. veku, kakav u 21. u kojem živimo ili kakv će biti za pet, deset vekova. Došli smo do zaključka da se mi ne menjamo, da smo ostali isti – odgovara Ratko Radivojević, režiser, na pitanje koliko predstava ima dodira s našom svakodnevnicom.
– Zadovoljan sam prijemom titelske publike, odličan prijem i dobru posetu imali smo u Novom Sadu, ističe Radivojević.
– Bilo je odlično, ali se u životu, iako sam nastupala na otvorenom, nikada nisam nagutala toliko buba, priča pevačica Agota Vitkai-Kučera.
Predstava je spremana skoro dva meseca. Sjajnu ekipu čine Radoje Čupić, Tijana Maksimović, Slavica Vučetić, Milovan Filipović, Ervin Hadžimurtezić, Ratko Radivojević i Agota Vitkai-Kučera. Muziku je uradio Nemanja Radivojević, kostime Romana Knežević, a scenografiju Vera Galešev. Nakon predstave Filipović river trio je svirao džez. „Brod teatar“ nastavlja svoju misiju posećivanja mesta čiji stanovnici nemaju mogućnost da često vide pozorišne predstave.

D. BUVAČ (BLIC, Vojvodina, 26. jul 2006)

POZORIŠNE PREMIJERE: Plovi lađa…

Dunavom i Tisom, ovih dana, s precizno utvrđenim ”redom vožnje”, kreće se ”ploveće pozorište” poznato kao Brod teatar (Ratka Radivojevića) i, za promenu u odnosu na prethodne godine, umesto uobičajene lake letnje zabave, menjajući predznak u pristupu pre godinu dana zacrtanom konceptu: “igramo Kostu Trifkovića”, nudi oporu, crnu komediju/ negativnu utopiju pod, doduše, Trifkovićevim naslovom ”Pošto-poto poslanik”, čiji je istinski autor Đorđe Pisarev.
A onda je, pod ”zapovedništvom” Ratka Radivojevića (reditelj), bela, vesela histrionska lađa poprimila metaforičko značenje ”broda ludaka” ili “Meduzinog splava” i krenula da po pristaništima na vojvođanskim rekama narodu širi «”istinu o nama”», onako baš didaktički, kako je to radio Breht. Istina je neprijatna i bolna, uzmite je ili ostavite; uvek postoji odbrana u stilu ”ogledalo je krivo” za naše ružno lice. Ali, ne propustite predstavu, jer je, uprkos ”poruci”, zabavna (što je takođe po Brehtu, ali šta vas briga za teroriju, gledajte – praksu!).
Ma, nikom «”normalnom”», sem izazovima uvek otvorenom Đorđu Pisarevu ne bi palo na pamet da pisca lakih komada – uglavnom neoriginalnih (preuzetih iz francuske dramske škole tog vremena, pre svega od Marivoa, a u slučaju “«Poslanika…”» tu je još i autocitat, vidi: “«Francusko-pruski rat”») ali vešto napisanih što je Trifkoviću obezbedilo atribut «”majstora zapleta”» – promoviše u satiričara ili, još gore, u sf pisca! Uprkos svim teorijama o dobro-skrojenom-komadu kao podatnom za svakojaka čitanja i učitavanja, za žanrovske i druge eksperimente…
No, bilo kako bilo, u pitanju je u potpunosti uspeo eksperiment, jer Pisarev radi pre svega inteligentno i skrupulozno, a potom precizno i pažljivo poput mikrohirurga, ne zaseca tamo gde je “«zdravo”», već s merom i s istinskim osećajem za predložak, gotovo neosetno kalemi sopstvenu priču, pomerajući je žanrovski ka crnoj komediji. I tako dobijamo priču o klaustrofobičnom, izdvojenom od sveta, prostoru u kojem žive i puše (u pitanju je “«zona slobodnog pušenja”», pa tumačite kako vam drago) kreature izjedane zavišću, nerealnim ambicijama, koje ne poznaju prijateljstvo, ljubav, poštenje, rad, solidarnost, već samo ono «da “komšiji…”», po cenu života. Sopstvenog i onog najbližih. I poubijaće se međusobno, na kraju, a za preživele će to uraditi “«veliki brat”» – temeljno, nežno, tehnološki sofisticirano (zvuči poznato, zar ne?), eutanazijom!
Uprkos početnom, eminentno komedijskom prosedeu, čim se prvi put oglasi sonorni sopran Agote Vitkai Kučera (i kostimom Romane Knežević, i mizanscenski zadatim joj i scenografijom Vere Galešev strogo fiksiranim prostorom izdvojena) u funkciji naratora/ komentatora (antički hor iliti brehtijanski songovi, po tekstu Pisareva i na muziku Nemanje Radivojevića), vidimo da je vrag odneo šalu (i Trifkovićeva «”kerebečenja”»). Glumci, svi odreda, igraju stilizovano, sa distancom, precizno i tačno tumačeći ne likove već paradigme i dramske funkcije.
Zasluge za to pripadaju ne samo dobrom rediteljskom radu, već i odličnoj ekipi koju čine: Radoje Čupić, Tijana Maksimović, Ratko Radivojević, Slavica Vučetić, Milovan Filipović i Ervin Hadžimurtezić. I opet će glumci reći: o nama najmanje i tek na kraju! OK, da ponovimo: svi ste bili – super! Svi sa svešću o tome šta, kako i zašto igrate. Kako se ono kaže: neka vam je dobar vetar u jedrima i mirno… mirne reke!

Darinka Nikolić (Dnevnik, 25. jul 2006)

„Brod teatar“ premijerno izveo predstavu Koste Trifkovića
POSLANIK PLOVI DUNAVOM

Posada „Brod teatra“, treću godinu za redom, otisnula se Dunavom. Kapetan-reditelj Ratko Radivojević poveo je „družinu“ vojvođanskim plovnim putevima da publici, u mestima gde se budu zaustavljali, ponudi uživanje u komediji Koste Trifkovića – Pošto-poto poslanik.
Do 19. avgusta brod će obići 13 vojvođanskih mesta.
Trifkovićevu nezavršenu komediju podnaslovljenu „Komedija s pevanjem i pucanjem“ adaptirao je Đorđe Pisarev, dodavši joj deset svojih pesama.
– Trifković ovu komediju nije završio ili se plašio političkog progona, ili mu se smučilo – navodi Radivojević.
– Ovo je bio eksperiment i za Đorđa Pisareva, koji se odlučio da napravi radikalnu odstupnicu od Trifkovićevog malograđanskog duštva, valjda toliko užasnut da je počeo da piše poeziju – da bi kako tako napravio ravnotežu s tom strašnom pozom njihovog životarenja, a bio je eksperiment i za mene i za glumce.
Šta se događa s jednim Novosađaninom 19. veka, Srbinom, kad se nađe van svog mesta i prostora. Na ovo jednostavno pitanje da li on ostaje Srbin, Novosađanin 19. veka, ili se okrene oko sebe i prihvati nove okolnosti, novo vreme. Na to će pokušati da odgovori predstava, koja je krenula putem, da ga u pozna.
Tvorci ove predstave su se najviše bavili sveopštim zadovoljstvom, našim čuvenim „urođenim sposobnostima“ nekulturom, neznanjem, lenjošću, pomanjkanjem ambicija. Ili, kaok je Trifković rekao „neradom i mrtvenjem“. A drama nastaje čim se na istom mestu nađu dva tako savršena Srbina.
Dunavom, inače, plove i glume: Radoje Čupić, Tijana Maksimović, Slavica Vučetić, Milovan Filipović, Ervin Hadžimurtezić i kapetan broda Ratko Radivojević. Pesme Đorđa Pisareva peva Agota Vitkai-Kučera, muziku je komponovao Nemanja Radivojević, kostime je potpisala Romana Knežević, a scenografiju Vera Galešev.

MARŠUTA
Posle novosadske premijere i reprize „Brod“ plovi gradskim plažama Titela – 23. jula, Bečeja – 25. jula i Srbobrana – 26. jula. Kod Kucure je 27. jula u Savinom Selu – 28. jula, a u Bačkom Petrovcu – 30. jula.
U avgustu kod Srpskog Miletića (2), somborskog Štranda (5), Karavukova (11), kod Deronja (12) u Baču (15). Na Gradskoj plaži u Bačkoj Palanci (18. i 19) odigraće se poslednje dve predstave ove komedije.

Z. T. MIRKOVIĆ (NOVOSTI, 24. jul 2006)

Hajóra szállt a Brod teatar

A pénteki és szombati újvidéki, majd vasárnapi titeli bemutatkozás után az újvidéki Brod teatar a következő hetekben folytatja útját, hogy nyári színházi élményt lopjon a folyóvíz mellett élők szívébe. Vajdaság vizein, a Tiszán, a csatornákon és a Dunán hajózva holnap 21 órakor fut be a trupp Óbecsére, ahol a városi strandon mutatkoznak be idei produkciójukkal, Kosta Trifković: Mindenáron képviselő (Pošto-poto poslanik) című vígjátékával. Az előadás könnyed szórakozást ígér, kifigurázza a politikai állapotokat. A szöveget Đorđe Pisarev adaptálta, a zenét Nemanja Radivojević szerezte, szereplők: Radoje Čupić, Tijana Maksimović, Slavica Vučetić, Milovan Filipović, Ervin Hadžimurtezić, Ratko Radivojević, ének: Vitkay Kucsera Ágota, fénymester: Szelesi László, zenei produkció Milan Nenin, az előadás után a Filipović River jazz trió szórakoztatja a közönséget. A további útvonal: 26-án Szenttamás (városi strand), 27-én Kucora (csatornapart), 28-án Torzsa (Savino Selo, a malomnál), 29-én Úrszentiván (Despotovo, a csatornaőrségnél), 30-án Petrőc (a pontonnál), augusztus 2-án Szerbmilitics (a hídnál), 5-én Zombor (a strandnál), 11-én Karavukova (a hármashatárnál), 12-én Dernye (Deronje, a hídnál), 15-én Bács (a hídnál), 18-án és 19-én Palánka (városi strand). Felvételünkön az idei társulat.

N-a (Magyar Szo, 24. jul 2006)

Početkom vikenda izvođenjem komada Pošto-poto poslanik ekipa „Brod teatra“ imala ovogodišnju premijeru
DASKE KOJI ŽIVOT ZNAČE NA BRODU KOJI ZNA I DA SE ZALJULJA

Iako je Trifković svoj komad pisao u 19. veku, kao da je znao da će ista groznica drmati i kasnije potomke, jer ovde je, izgleda, teško glavom promućkati, Novosađani su se živo pronašli u priči, najpre zbog institucije poslanika, često tih večitih namesnika o tuđem trošku

Zahvaljujući talasima Dunava i ideji koja se praktikuje evo već treću godinu, proteklog vikenda upriličena je ovogodišnja premijera „Brod teatra“, koji u ovoj sezoni duž dunavskih obala nudi predstavu Pošto-poto poslanik u režiji Ratka Radivojevića. Izvedena po preraženom tekstu Koste Trifkovića, za čiju je adaptaciju zadužen Đorđe Pisarev, komedija s pevanjem i pucanjem, kako u podnaslovu glasi naziv predstave, Pošto-poto poslanik u petak uveče na tada zakazanom premijernom prikazivanju komada okupila je nekoliko stotina gledalaca, a ništa manji broj zainteresovanih sugrađana Ratka Radivojevića i njegovu glumačku trupu nije dočekalo ni sledeće večeri, protekle subote, kada je protutnjala i druga repriza komada.

Nerad i mrtvljenje
Daske koje život znače na brodu koji zna da se i zaljulja, iliti „Brod teatar“, jesu projekat pokrenut pre tri godine i koji će, po svemu sudeći, preći u jednu dobru tradiciju. U petak uveče, da li zbog vrućine koju valja ubiti razonodom ili pre zbog zaista zanimljivog načina prezentovanja pozorišne umetnosti, novosadska raja se smestila na tribinu Beogradskog keja kod Kapetanije i još jednom pozdravila humor ovdašnjih ljudi od pera. Iako je Trifković svoj komad pisao u 19. veku, kao da je znao da će ista groznica drmati i kasnije potomke, jer ovde je, izgleda, teško glavom promućkati, Novosađani su se živo pronašli u priči, najpre zbog institucije poslanika, često tih večitih namesnika o tuđem trošku. Tako ova predstava humoreskno progovara o zabludama jedne sredine, o nemogućnosti pojedinca da potkrepi svoje želje i onom što sam Trifković naziva „nerad i mrtvljenje“, neprolaznim osobinama ovog podneblja. Po rečima reditelja predstave i idejnog začetnika pozorišta na Dunavu Ratka Radivojveića, Trifkovićev komad nije igran u celosti, dok je dve scene ovom prilikom dopisao Đorđe Pisarev. Takođe, Pisarev je za muzički deo komada, koje je u pauzama između scena svojom izvedbom vizionarski nadopunjavala Agota Vitkai-Kučera, sopran, napisao i deset poetičkih komentara.
– Zadovoljan sam premijerom i zadovoljan sam, naravno, što se ova cela stvar dešava i ove godine. Na tekstu je punorađeno, a po mom osećaju izbačeni su neki delovi teksta, najpre oni u kojima je Trifković ostao u hermetičnom jeziku svog vremena iako je komad pokazao irelevantnost vremena i prostora kroz priču – rekao je za GL nakon premijere reditelj Ratko Radivojević, koji je i sam glumio u komadu, s tim da su okosnicu glumačke ekipe činili Tijana Maksimović, Radoje Čupić, Slavica Vučetić, Milovan Filipović i Ervin Hadžimurtezić.

Mesec dana duž Dunava
– Mi smo pokušali da sprovedemo materijal za jedno savremeno pozorište koje će korespondirati s aktuelnim teatrom i koje će u sebi sažimati i na taj način upotrebljene elemente muzike i plesa. Mislim da je Đorđe Pisarev dobro obavio svoj posao adaptacije komada i naročito su zanimljive te njegove pesme i poetske strukture između scena, koje imaju taj jedan brehtovski halo efekat i čine predstavu kompletnom i u tom smislu – objašnjava Radivojević, koji je s „Brod teatrom“ nakon novosadske premijere krenuo put Titela, te Bečeja, Srbobrana i drugih vojvođanskih mesta, a poslednje igranje upriličiće u Bačkoj Palanci.
– To je ukupno otprilike mesec dana turneje i izvođenja predstave, a „Brod teatar“ će biti priveden kraju tačno 19. avgusta. Iako se sve dešava na brodu, mi nemamo takve tehničke mogućnosti da cela ekipa bude tu i da zajedno plovimo od mesta do mesta. Ipak je ovo brodić, a za tako nešto trebao bi nam neki veći objekat koji bi imao rešen kuhinjski čvor i ostale stvari potrebne za tih mesec dana – zaključio je Radivojević.
Treba reći da je Pošto-poto poslanik Trifkovićev komad koji pisac nikada nije završio. Razloge za to treba tražiti najpre u strahu od moguće odmazde od strane političkih protivnika ili, naprosto, u činjenici da je pisac kratko živeo te da nije stigao delo privesti kraju. Bilo kako bilo, Trifkovićev je komad krenuo da piše neposredno pre nego što je kandidat Narodne stranke Svetozara Miletića za koga je glasao na ondašnjim izborima izgubio. Ulaz na sva izvođenja predstave „Brod teatra“ je slobodan.

S. NIKIĆ (GRAĐANSKI, 24. jul 2006)

Predstava Pošto-poto poslanik na brodu krstari Vojvodinom
ŠTA VLAST MOŽE OD LJUDSKE KOŽE

„Vlasti se, što bi rekao Duško Radović, treba bojati malo kad je nemaš i puno kad je imaš“, ističe glumac Radoje Čupić, koji igra glavnog borca za vlast

Manifestacija „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine“ počela je u petak premijernim izvođenjem komada Koste Trifkovića (adaptacija Đorđa Pisareva) Pošto-poto poslanik u režiji Ratka Radivojevića na neuobičajenoj sceni – palubi broda usidrenog na novosadskoj obali. Proglašen od strane pokrajinske Vlade za manifestaciju od posebnog značaja, ovaj Teatar na Dunavu plovi tokom leta do Titela, Bečeja, Srbobrana, Bača, Savinog Sela i drugih mesta na čijim priobaljima će besplatno igrati Trifkovićevu komediju s pevanjem i pucanjem.

Tribine postavljene na obali Dunava, beogradskom keju kod Kapetanije u Novom Sadu, bile su krcate ljubiteljima teatra, ali i radoznalcima koje je zanimalo šta će se to odvijati na sceni usidrenog brodića, gde je deo scenografije i zona dozvoljenog pušenja. I svi će, potom, komentarima, aplauzom, smehom ispratiti ironijom i duhovitošću obojenu gorku teatarsku pripovest o borbi za vlast. Jedan od očigledno vickastih momaka iz publike će u jednom trenutku gotovo kroz glasan smeh dobaciti svom poznaniku: „Isti su k’o ti – piju, pušu i ne uču, a hoće da budu poslanici“. A neko mu dobaci: „Svašta vlast može od ljudske kože, ehej…“
Umetničku ekipu čine glumci: Radoje Čupić, Tijana Maksimović, Slavica Vučetić, Milovan Filipović, Ervin Hadžimurtezić, naratorka Agota Vitkai-Kučera, scenograf Vera Galešev, kostimograf Romana Knežević i autor muzike Nemanja Radivojević. Radnja predstave smeštena je u daleku budućnost, izvesnu 313. godinu posle pada imperatora, ceo svet je jedan grad, a svaki narod ima po jednu ulicu. Tehnologija je učinila svoje, život bez bar-kodova i propusnih kartica je nemoguć, odavno se zna gde se šta (ne) sme reći, misliti, uraditi… ali vlast je ostala vlast. Žudnja za njom takođe.
Kao i spremnost da se ne preza ni od čega ne bi li se do nje stiglo.
No ono što je svakako specifikum ove teatarske priče o vlasti jeste činjenica što ona plovnim putevima Vojvodine stiže do raznih mesta na obali Dunava i besplatno biva prikazivana svima koji to žele. Ovo je treća godina ili, tačnije, treće leto kako teatar rekom stiže do publike. I, začudo, kako kažu, među gledaocima je najviše onih koji nikad nisu bili u pozorištu.
Plove oni tako, priča Minja Lagator, PR (ili tačnije osoba koja se trudi da sve bude domaćinski), mašu vikendašima, meštanima, pecarošima. Dozivaju ih na besplatnu predstavu. „Hoće ljudi. Mašu, pitaju, dovikuju. Posle im prstima, pošto valjda čuju ime mesta, još jednom pokažemo u koliko sati. Skupi se, neverovatno, od zgođušnih mangupa na motorima do baka s povezanim maramama“.
Publika na novosadskoj obali smehom ispraća replike na sceni; pitanje šta čovek treba da uči da bio bio poslanik i odgovor koji glasi: „Najbolje ništa“.
Glavni krivac Ratko Radivojević, reditelj i glumac, govoreći za Blic o predstavi, kaže: „Smestivši komad u dalku budućnost, pozabavili smo se time da, eto, sve može da se promeni, samo mi ostajemo gramzivi, budalasti kreteni koji će se i poubijati i prodati sve živo zbog vlasti“.
U jednom momentu, dok se na sceni odvija borba oko nerešenih, napetih, lažiranih rezultata, sredinom Dunava prolazi ogroman, moćan i raskošan brod koji pravi velike talase. I dok Jazavac (Milovan Filipović) hvalisavo uzvikuje kako je njihova pobeda podržana počev od „Njujork tajmsa“ do „Radio Džanerike“, publika se smeje i aplaudira, a talasi bivaju sve jači. Slučajno, ako slučajnost postoji, vrtoglava nestabilnost scene dostiže vrhunac u momentu kada akteri pomahnitali od mržnje kreću revolverima da rešavaju situaciju, i razume se, suštinski svi bivaju gubitnici.
Radoje Čupić pričajući za Blic o predstavi i svom liku, kaže: „Moj Vasa je čovek koji se od dobroćudne osobe transformiše u zlog čoveka koji ne preza ni od čega, čak i trguje ćerkom, da bi se dokopao vlasti. A kad smo kod vlasti, koja je takva kakva je i bila i biće, onda treba slušati Duška Radovića koji kaže, da se vlasti treba bojati malo ako je nemate i puno ako je imate“.
Poslednji hitac na sceni ispalila je ona koja je celu čorbu i zakuvala, ubacivši u uši svom dobroćudnom mužu ideju da bi on uprkos (ne)sposobnostima baš mogao biti poslanik. A komentarišući svoju junakinju Jecu, Tijana Maksimović kaže: „E pa… vlast je slatka… što je ne bi i tamo neka Jeca probala…“, a potom uozbiljivši ton dodala da je najuzbudljivije u čitavom projektu upravo to približavanje pozorišta onima koji su daleko od njega. „Ako imate podatak da 78 odsto Novosađana ne ide u pozorište, šta reći za ta manja mesta“, rekla je i kroz osmeh dobacila: „Ne mora brod da plovi za Šangaj, možda je i lepše kad stiže u Titel, Despotovo, Bač…“.

T. NJEŽIĆ (BLIC, Kultura, 24. jul 2006)

PLOVEĆI TEATAR

„Brod teatar“ uplovio je treću godinu zaredom u luku. Glumci su izveli komediju Koste Trifkovića Pošto-poto poslanik u režiji Ratka Radivojevića. „Brod teatar“ nastavlja plovidbu rekama i predstave će moći da se vide u Bečeju (25. jul) i Srbobranu (26. jul). Nakon toga, doploviće do prevodnice na kanal kod Kucure (27. jul) i mlina „Torža“ u Savinom Selu (28. jul).

D. B. (BLIC, 24. jul 2006)

POŠTO-POTO POSLANIK NA KEJU

Komediju Koste Frifkovića Pošto-poto poslanik u režiji Ratka Radivojevića sinoć je pred više stotina gledalaca izveo „Brod teatar“ na Beogradskom keju u neposrednoj blizini Luke „Novi Sad“. Ovo nezavršeno Trifkovićevo delo upotpunio je Đorđe Pisarev dodavši deset svojih pesama, koje je pevala Agota Vitkai-Kučera. U predstavi su igrali Radoje Čupić, Tijana Maksimović, Slavica Vučetić, Milovan Filipović, Ervin Hadžimurtezić, dok je muziku komponovao Nemanja Radivojević. Posle predstave oko 22 sata Filipović river trio svirao je džez.

Z. D. (Dnevnik, 22. jul 2006)

BROD TEATAR NA BEOGRADSKOM KEJU

Prva repriza komedije Koste Trifkovića Pošto-poto poslanik u izvođenju pozorišne trupe „Brod teatar“ biće održana večeras u 21 sat na Beogradskom keju kod Kapetanije. Nakon predstave biće održan i mini koncert Filipović river trija, a ulaz na tribine uz obalu Dunava se neće naplaćivati.
Komad je adaptirao Đorđe Pisarev, a režirao Ratko Radivojević. Pored njega, uloge tumače i Radoje Čupić, Tijana Maksimović, Slavica Vučetić, Milovan Filipović, Ervin Hadžimurtezić i Agota Vitkai-Kučera.

Z. G.

Pošto-poto poslanik isplovljava 21. jula na Beogradskom keju kod Kapetanije
KOMEDIJA S PEVANJEM I PUCANJEM

Treću godinu zaredom kapetan lađe, glumac Ratko Radivojević će plovnim putevima Vojvodine, zajedno sa starom-novom „posadom“ Brod teatra, koju ovog leta čine njegove kolege Radoje Čupić, Tijana Maksimović, Slavica Vučetić, Milovan Filipović, Ervin Hadžimurtezić, zatim, kostimografkinja Romana Knežević, scenografkinja Vera Galešev i dizajner svetla Seleši Laslo, kao i prvakinje Opere Agota Vitkai-Kučera, „provozati“ pozorište vojvođanskim priobaljem i to kroz mesta u kojima se zbog predstava inače mora putovati u „veliki“ grad. Tako na mapi turneje predstave Pošto-poto poslanik, komedije s pevanjem i pucanjem, nakon početne stanice u Novom Sadu, gde će Brod isploviti 21. jula na Beogradskom keju, kod Kapetanije, slede Titel, Bečej, Srbobran, Kucura, Savino Selo, Depsotovo, Bački Petrovac, Srpski Miletić, Doroslovo, Sombor, Karavukovo, Deronje, Bač i Bačka Palanka. A osim u sjajnoj, nikad dovršenoj komediji Koste Trifkovića Narodni poslanik (podsećamo da su prethodna dva leta na repertoaru bili njegovi Izbiračica i Ljubavna pisma), čiju adaptaciju potpisuje Đorđe Pisarev, režiju Ratko Radivojević, a muziku Nemanja Radivojević i još boljoj glumačkoj ekipi, publika će biti u prilici da uživa i u dobroj svirci rok grupe Skremblersi. I to sve, baš kao što je to bio slučaj i prethodnih godina, besplatno.
– Radnju smo preselili u budućnost, a radikalnu odstupnicu od Trifkovićevog malograđanskog društva prilikom iščitavanja Poslanika napravio je i Pisarev – rekao je za naš list Radivojević. Osim za nas dvojicu, odgovor na pitanje šta se dešava s jednim Novosađaninom iz 19-og veka, kada se nađe van svog vremena i prostora; da li ostaje ono što je bio ili se okreće sebi i prihvata novo vreme i novo mesto, bio je eksperiment i za glumce. krenuli smo zajedno tim njegovim putem i pronašli ga potpuno očajnog, neprilagođenog… Istog onakvog kakvog ga je poznavao i Trifković i kakvog ga danas i mi poznajemo i prepoznajemo oko nas.
Na dubljem planu, čuli smo dalje od Radivojevića, u ovoj komediji naravi pozabavili smo se time šta našeg glavnog junaka čini pravim Srbinom i Novosađaninom bilo da je „smešten“ u onom ili ovom veku (pokazalo se da su vreme i mesto irelevantni) i pronašli nekulturu, neznanje, lenjost, dokolicu, neambicioznost, konformizam… Sve to unutar jednog sveopšteg samozadovoljstva svojim čuvenim urođenim sposobnostima… Tako je naš junak, priča dalje Radivojević, najbolji u svemu čega bi se (ako bi samo još i hteo) latio. Drama, naravno, nastaje kada se na istom mestu i u isto vreme nađu dva tako savršena Srbina, a sve to potom prerasta i u rat do istrebljenja kada im se pridruži i treći.

Važno je sanjati…
Ako se nekome i učini da je priča oko „Brod teatra“ jednostavna, pitka i slatka, možda nije zgoreg reći da iza sve te lakoće stoji i ozbiljan, višemesečni rad, puno kucanja, nerazumevanja i odbijanja. Srećom, bez obzira što smo jedan od retkih gradova, koji uprkos tome što leži na prelepom Dunavu teško silazi do reke, Ratko Radivojević ne odustaje u svojim planovima i snovima da jednog dana baš na tom istom lepom, plavom Dunavu zaživi stalni gradski kulturni prostor. Svake godine on uspeva da još nekoga ubedi u značaj ove ideje, tako da je vest o tome da je Pokrajina projekat „Plovnim putevima Vojvodine“ uvrstila među manifestacije od izuzetnog pokrajinskog značaja, vredna svake pohvale. A pored njih, sada već dobri prijatelji „Brod teatra“ su i „Vode Vojvodine“, „Vojvodina šume“, Lučka kapetanija „Novi Sad“, „Heroj Pinki“…

J. BUDIMIROVIĆ (TV dnevnik, Susreti, 16-23. jul 2006)

Premijera predstave „Pošto-poto poslanik“ Koste Trifkovića u produkciji Brod teatra
Svi se menjaju samo smo mi isti

Premijerom nedovršenog teksta Koste Trifkovića – „Pošto-poto poslanik“, čiju je adaptaciju uradio književnik Đorđe Pisarev, večeras na Beogradskom keju, „isplovljava“ Brod teatar čiji je idejni tvorac Ratko Radivojević. Projekat „Brod teatar – plovnim putevima Vojvodine“ već treće leto organizuje pozorišne predstave i izvodi ih „tamo gde brod može da pristane“. Ove godine Ratko Radivojević je režirao komediju sa pevanjem i pucanjem – tekst koji Trifković nije uspeo da završi.
– Ili se plašio političkog progona ili mu se jednostavno sve smučilo, objašnjava Radivojević moguće razloge za to, – u svakom slučaju Trifković je odustao od daljeg pisanja ove komedije kada je poslanik Miletićeve Narodne stranke za koga je glasao izgubio na izborima za ugarski sabor zbog nesloge među Srbima. Predstava će pokazati šta jednog Novosađanina čini pravim Srbinom 19. ili 20. ili 21. veka. Nekultura, neznanje, lenjost, dokolica, neambicioznost, konformizam, ili kako je to sam Trifković slikovito rekao „nerad i mrtvenje“. I dok se ceo svet menja i prilagođava promenama, publika će imati priliku da vidi kako se samo mi ne menjamo i koliko je sličnosti između Trifkovićevih likova i ovih naših današnjih – istakao je Ratko Radivojević na juče održanoj konferenciji za novinare.
Glavnu ulogu u predstavi igra Radoje Čupić, njegovu suprugu glumi Tijana Maksimović, a pored njih u predstavi glume i Slavica Vučetić, Milovan Filipović, Ervin Hadžimurtezić i Ratko Radivojević. Deset pesama otpevaće Agota Vitkai Kučera.
Nakon večerašnje premijere koja počinje u 21 sat na brodu kod Kapetanije, sviraće Filipović River Trio, a prva repriza je zakazana za sutra u isto vreme. Već u nedelju Brod teatar uplovljava na Gradsku plažu u Titelu, a zatim sledi dunavska turneja: Bečej, Srbobran, Kucura, Savino Selo, Despotovo, Bački Petrovac, Srpski Miletić, Sombor, Karavukovo, Deronje, Bač i Bačka Palanka. Vrednost ovog umetničkog projekta i jeste u tome što se pozorište približava široj publici jer tokom narednih mesec dana Brod teatar pristaje u manjim mestima Vojvodine i izvodi predstavu koju ne vide samo oni koji čine stalnu pozorišnu publiku. Ceo projekat je pod pokroviteljstvom Izvršnog veća Vojvodine, a predstave su besplatne za publiku i zahvaljujući brojnim sponzorima.

G. Draganić Noni (danas, 21.jul 2006)

Hajóra száll a Brod teatar
Mától egy hónapon át színészek járják a vajdasági kikötőket

Vajdaság vizei, csakúgy mint egyik-másik kikötője mától egy hónapon át ritka vendégeknek ad otthont. Útra kel ugyanis az újvidéki Brod teatar – mondhatnánk a Tanyaszínház szerb nyelvű rokontársulata -, hogy nyári színházi élményt lopjon a folyóvíz mellett élők szívébe, annál is inkább, mert ezekbe a helységekbe ritkán látogat el színház. Persze, a Brod teatar jóval fiatalabb, és útvonala is más, mint a Tanyaszínháznak, de a tiszteletet érdemlő lelkesedés egyik alkalmi truppból sem hiányzik.
A Brod teatar idei körútjára is egy Kosta Trifković-művet választott, és ismét Ratko Radivojević vállalta a rendezést – jelentették be a tegnapi sajtótájékoztatón. Most sem egy klasszikus produkcióra számíthat a kikötők közönsége, még akkor sem, ha a XIX. századi újvidéki vígjátékszerző darabjára esett a választás, hanem mai témákat boncolgató előadásra, amelynek már a címe is mindent elárul. A Mindenáron képviselő (Pošto-poto poslanik) kifigurázza a mai politikai állapotokat, amelyben, úgy látszik, több mint száz év alatt sem történt lényeges változás. A szöveget Đorđe Pisarev adaptálta, a zenét Nemanja Radivojević szerezte, a szereplők: Radoje Čupić, Tijana Maksimović, Slavica Vučetić, Milovan Filipović, Ervin Hadžimurtezić, Ratko Radivojević, ének: Vitkay Kucsera Ágota, fénymester: Szelesi László, zenei produkció Milan Nenin. Az előadás után a Filipović River dzsessztrió szórakoztatja a közönséget.
A nagyszámú támogatónak hála, közöttük a tartományi oktatásügyi és művelődési titkárságnak és az újvidéki városi önkormányzatnak, a belépés ingyenes az előadásokra. A társulat a palánkai AD Turist tutaján teszi meg a nem kis távot, méghozzá a Tiszán, a vajdasági csatornákon és a Dunán. A bemutató ma 21 órakor lesz az újvidéki Belgrád rakparton (a Révkapitányságnál), az előadást ugyanitt szombaton megismétlik. Az útvonal további szakaszai: Titel 23-án (városi strand), 25-én Óbecse (városi strand), 26-án Szenttamás (városi strand), 27-én Kucora (csatornapart), 28-án Torzsa (Savino Selo, a malomnál), 29-én Úriszentiván (Despotovo, a csatornaőrségnél), 30-án Petrőc (a pontonnál), augusztus 2-án Militics (a hídnál), 5-én Zombor (a strandnál), 11-én Karavukova (a hármas határnál), 12-én Dernye (Deronje, a hídnál), 15-én Bács (a hídnál), 18-án és 19-én Palánka (városi strand).

N-a (Magyar Szo, 21. jul 2006)

DUNAVSKA VODA KAO SUVENIR I „BROD TEATAR“


Istovremeno, danas počinje i kulturna manifestacija „Brod teatar plovnim putevima Dunava 2006“, a već treću godinu zaredom, od 21. jula do 19. avgusta, održavaju se predstave u 14 mesta širom Vojvodine. Ove godine ovo putujuće pozorište turneju počinje u Novom Sadu u kome će premijerno prikazati komediju Koste Trifkovića „Pošto-poto poslanik“ u režiji Ratka Radivojevića, kju će odigrati Radoje Čupić, Tijana Maksimović, Ervin Hadžimurtezić i drugi. Ovaj projekat Pokrajinski sekretarijat za kulturu proglasio je za kulturni događaj od posebnog značaja.
– Čitav program je besplatan zahvaljujući pomoći Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, Gradske uprave i sponzora „Broda teatra“ koji će se ploveći mesec dana Dunavom, Tisom i kanalima DTD pored Novog Sada, Sombora, Bečeja, predstaviti u mnogim mestima – kaže Ratko Radivojević.

M. L. (Politika, 21. jul 2006)

„Brod teatar“ treći put plovi Vojvodinom
TRIFKOVIĆEV POŠTO-POTO POSLANIK PLOVNIM PUTEVIMA DO 14 MESTA

Komad Koste Trifkovića u adaptaciji Đorđa Pisareva i režiji Ratka Radivojevića, od 21. jula do 19. avgusta, novosadska pozorišna trupa „Brod teatar“ igraće pred publikom u Titelu, Bečeju, Srbobranu, Kucuri, Savinom Selu, Despotovu, Bačkom Petrovcu, Srpskom Miletiću, Somboru, Karavukovu, Deronjama, Baču, Bačkoj Palanci i Novom Sadu

Ovog leta, novosadska pozorišna trupa „Brod teatar“ i treći put će realizovati svoj projekat „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine“. Radi se o „plovećem pozorištu“ koje je već dobro poznato u više vojvođanskih mesta, jer ploveći brodom od mesta do mesta priređuje na sceni broda izvođenja pozorišnih predstava. Na njihovom repertoaru za ovo leto, od 21. jula do 19. avgusta, biće komad Koste Trifkovića Pošto-poto poslanik (u podnaslovu stoji komedija s pevanjem i pucanjem) u adaptaciji Đorđa Pisareva i režiji Ratka Radivojevića. To je treći Trifkovićev komad koji se radi u okviru turneje „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine“. Prethodne dve godine, izvodili su Ljubavno pismo i Izbiračucu.
– Odlučio sam se za Trifkovića pre svega što je Novosađanin i zato što je komediograf. Ali mislim da sam sada već iscrpio Trifkovića… On je pisao o Novosađanima, ukazivao na njihove mane i vrline. Uspevali smo u te prethodne dve predstave da se držimo Trifkovića a da ipak na jedan savremen način pokažemo da i danas imamo velikih problema. Međutim, tek će ovaj njegov tekst najviše pokazati koliko mi nikud nismo odmakli, koliko smo ostali zakopani u blatu isto kao što su oni bili u 19. veku. Ono što me raduje jeste da sam uspeo da nagovorim novosadskog književnika Đorđa Pisareva da uradi adaptaciju. On je to sjajno uradio i mislim da ću možda uspeti da ga nagovorim da i sledeće godine napiše tekst i da ćemo tako opet imati Novosađanina autora. Jedan od ciljeva ove moje misije po Vojvodini jeste da promovišem Novosađane, novosadske umetnike. Dosad smo u tome uspevali – rekao je za Građanski vodič Ratko Radivojević, glumac, reditelj i prvi čovek „Brod teatra“, ali i autor projekta „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine 2006“.
Probe za predstavu Pošto-poto poslanik počele su još početkom juna, tako da je ekipa okupljena oko projekta sada u samoj finalizaciji rada. Probaju na sceni Srpskog narodnog pozorišta (SNP), koje im je ustupilo prostor za pripremu predstave. Posetili smo ih na jednoj od proba: glumci su bili odlično uigrani, a reditelj Radivojević radio je na poslednjim detaljima, spreman da sasluša i predloge svojih kolega, kao i da razmotre da li još neke detalje menjati ili ne. Čini se da sve ide po planu i glatko, bez nervoze i tenzije, iako je na sceni SNP-a jako, jako toplo. Radivojević nam kaže da je komad takav da je zahtevao skoro dva meseca rada i proba, ali da je ekipa koju je ove godine okupio – sjajna. U predstavi igraju: Radoje Čupić, Tijana Maksimović, Slavica Vučetić, Milovan Filipović, Ervin Hadžimurtezić i sam Ratko Radivojević, a dizajn svetla Laslo Seleši.
– Bez obzira na to što radimo pisca 19. veka i prethodne dve godine smo Kostu Trifkovića, na jedan način, osavremenili i sam izraz je pretrpeo izvesne promene. Znači, ako igraš komediju, ubacuješ ples, teatar pokreta. I to se pokazalo kao dobra stvar, jer je nije prihvatila samo novosadska publika navikla na taj izraz, nego i publika u mestima gde neki ljudi možda nikada nisu videli pozorište. Ove godine neće biti kombinacije s teatrom pokreta u tom plesnom smislu, ali će zato Agota Vitkai-Kučera koja je u prethodnim predstavama i igrala, pevati na sceni. Dakle, ovaj put ona će se baviti onim što i jeste njen primarni poziv – kaže nam Ratko Radivojević.
Premijerno izvođenje predstave zakazano je za 21. jul na Beogradskom keju kod Lučke kapetanije u Novom Sadu. Dan posle, sledi repriza, takođe u Novom Sadu, a onda glumačka trupa odlazi na jednomesečnu turneju po Vojvodini. Ove godine, pored Novog Sada, obići će 13 mesta – Titel, Bečej, Srbobran, Kucuru, Savino Selo, Despotovo, Bački Petrovac, Srpski Miletić, Sombor, Karavukovo, Deronje, Bač i Bačku Palanku. Radivojević objašnjava: „Prošle godine smo bili u 20 mesta, a ove godine idemo u manje mesta zbog toga što je Grad dao manje novaca nego prošle godine. Ali, ono što me raduje jeste da je pokrajina prepoznala značaj projekta i proglasila ga manifestacijom od posebnog značaja. Ljudima iz Grada govorim stalno da mi afirmišemo Novi Sad, novosadske umetnike i igramo besplatno predstavu. Smatrao sam da će ta podrška biti kao i prošle godine, ali nije i zato smo morali da smanjimo broj mesta“.
– Promenili smo i Lađu kojom plovimo. Ići ćemo jednim šlepom, koji je dugačak 26 metara i širok pet metara, tako da ćemo morati malo da modifikujemo scenu i uslove na koje smo navikli prethodnih godina. Svestan sam da na takvoj turneji čovek mora ponekad sve da pretumba za 24 sata. To nije institucija, nije klasična pozorišna scena, nego, prosto, uvek moramo da se prilagodimo uslovima – priča Radivojević. Godinama se trudim da stalno popravljamo uslove za boravak na lađi. Moj krajnji cilj je da kompletna ekipa, tehnika, organizacija, glumci i muzičari, bude stalno na lađi. To zahteva samo tridesetak ležajeva, ali jednog dana ćemo i to napraviti. Zasad, pored kapetana, na lađi uvek boravi još nekoliko ljudi koji obavljaju mornarske poslove. Trudim se da obezbedim uslove i za naše prijatelje, sponzore, novinare, da s nama borave jedan de puta i da im obezbedimo uslove za normalan boravak od pet-šest sati na brodu. Od sledeće godine ćemo imati katamaran na kome će moći desetak ljudi da boravi i sad sam u nekom, da ga tako nazovem, lobiranju. Jurim ljude i objašnjavam da je to potrebno, da će Grad na taj način dobiti scenu koja će živeti 365 dana u godini i da treba da spojimo kulturu s turizmom i privredom kako bi se ti programi onda sami finansirali. To nam je cilj i nadam se da ćemo uspeti.
Za tri godine koliko projekat „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine“ traje – neki rezultati se vide, a iskustva govore šta dalje treba raditi. „Ono što jesmo sigurno postigli jeste da trajemo i da imamo određeni kvalitet. Druga stvar jeste da nas svuda rado prihvataju, dočekuju i jedva čekaju da opet dođemo. Mislim da od toga nema bolje. Ono što još nisam postigao jeste lađa na kojoj ćemo moći svi da boravimo i da tokom celog našeg puta organizujemo izložbe, koncerte i razne susrete. Kad sam osmišljavao ovu turneju, želeo sam i da naši domaćini imaju neki svoj program i da im za to posluži naša scena. Da to, prosto bude jedna razmena i festival. Planiramo i da se povežemo sa susednim zemljama, ali za to moramo da imamo ozbiljnu lađu, zaključuje Radivojević.
Pokrovitelji projekta „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine 2006“ su Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i kulturu i Gradska uprava za kulturu. Pored pokrovitelja, uvek je uključeno i više sponzora i prijatelja koji pomažu, a kojih i ove godine ima puno. Neki od njih su „Turist“ a.d. Bačka Palanka, „I-Company“, „Rad“ Apatin, DDOR „Novi Sad“, „Danijel print“. Lučka kapetanija „Novi Sad“, „Vode Vojvodine“… „Sponzori su vrlo otvoreni za saradnju. Kad im obrazlažem projekat, mislim da je velika stvar kad im kažem da ne naplaćujemo karte jer nas podržavaju Pokrajina i Grad. Onda ljudi vide da mi nismo neko ko je dobio pare za nešto, pa onda to opet naplaćujemo. Zato se već treću godinu pokazuje da puno njih hoće da se uključi“, kaže nam na kraju Radivojević. Inače, nakon svakog izvođenja Poslanika, na brodu će svirati rok grupa Skremblersi („Moja dužnost je da dajem šansu mladima i ove godine sam se odlučio za Mićka i Skremblerse. To su školovani mladi muzičari. Mićko je čak završio i glumu, ali nisam ga nagovorio da glumi, jer ne može da postigne i jedno i drugo“).

S. PRODANOVIĆ-MESAROŠ (Građanski, Scena, 16-21. jul 2006)

PONOVO PLOVI „BROD TEATAR“

Komedija Koste Trifkovića Pošto-poto poslanik, premijerno će biti izvedena večeras u 21 sat na Brodu teatru, usidrenom u Novom Sadu na Beogradskom keju kod Kapetanije. Dva dana kasnije, brod isplovljava put svoje prve luke, Gradske plaže u Titelu. Nakon toga, jedinstveni Brod teatar koji je prvi put porinut prošle godine oploviće mnoga vojvođanska mesta kao što su Bečej, Srbobran, Savino Selo, Bački Petrovac, Sombor, Bač, Deronje, Bačka Palanka, u koja je moguće pristati. Adaptaciju nezavršene Trifkovićeve komedije s pevanjem i pucanjem uradio Đorđe Pisarev, dok je predstavu režirao Ratko Radivojević koji je i osmislio projekat „Brod teatar“. U predstavi igraju Radoje Čupić, Tijana Maksimović, Slavica Vučetić, Milovan Filipović, Ervin Hadžimurtezić, Ratko Radivojević, a peva Agota Vitkai-Kučera.

K. R. (Blic, 21. jul 2006)

Ne propustite: Večeras na brodu usidrenom na Beogradskom keju kod Kapetanije
PREMIJERA PREDSTAVE POŠTO-POTO POSLANIK

Od 21 sat, umetnici „Brod teatra“ izvešće Trifkovićev komad u adaptaciji Đorđa Pisareva i režiji Ratka Radivojevića. Biće i sutra u Novom Sadu, kada će u istom terminu i na istom mestu imati prvu reprizu

Premijernim izvođenjem predstave Pošto-poto poslanik, novosadski „Brod teatar“ večeras će započeti svoju treću po redu pozorišnu turneju „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine“. Umetnici okupljeni oko projekta izvešće večeras (21) ovaj komad Koste Trifkovića – u adaptaciji Đorđa Pisareva i režiji Ratka Radivojevića – na brodu koji je usidren na Beogradskom keju kod Kapetanije. Radi se o komediji s pevanjem i pucanjem, kako stoji u podnaslovu komada, u kojoj će se, po rečima autora projekta i prvog čoveka „Brod teatra“ Ratka Radivojevića, videti kako uopšte nismo odmakli od onoga što se dešavalo u 19. veku, u trci za političkom moći i pozicijama u društvu. U glavnoj ulozi videćemo glumca Radoja Čupića, a u ekipi su još i Tijana Maksimović, Slavica Vučetić, Milovan Filipović, Ervin Hadžimurtezić i Ratko Radivojević. Na sceni će pevati Agota Vitkai-Kučera, koja je sarađivala i na prethodnim projektima „Brod teatra“, ali kao glumica i igračica. Zanimljive kostime radila je Romana Knežević, scenografiju Vera Galešev, muziku Nemanja Radivojević, a dizajn svetla Laslo Seleši.
Nakon večerašnje premijere, putujuće pozorište „Brod teatar“ biće i sutra u Novom Sadu, kada će u istom terminu i na istom mestu izvesti prvu reprizu predstave Pošto-poto poslanik, dok će se u nedelju, 23. jula brod otisnuti Dunavom i zaploviti za Titel, gde je uveče predviđeno izvođenje iste predstave (brod će biti usidren na Gradskoj plaži). Pozorišna turneja „Brod teatar“ će izvođenja predstave prirediti u više mesta u sledećim terminima – 25. jula u Bečeju, 26. jula u Srbobranu, 27. jula u Kucuri, 28. jula u Savinom Selu, 29. jula u Despotovu, 30. jula u Bačkom Petrovcu, 2. avgusta u Srpskom Miletiću, 5. avgusta u Somboru, 11. avgusta u Karavukovu, 12. avgusta u Deronjama, 15. avgusta u Baču i 18. i 19. avgustra u Bačkoj Palanci. Posle svakog izvođenja predstave Pošto-poto poslanik, na brodskoj pozornici će svirati džez sastav Filipović river trio. Kao i prethodnih godina, ceo program je besplatan. Pokrovitelji projekta „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine 2006“ su pokrajinski Sekretarijat za kulturu i obrazovanje i Gradska uprava za kulturu, kao i mnogobrojni prijatelji i sponzori „Brod teatra“.

S. P. M. (Građanski, 21. jul 2006)

KREĆE „BROD TEATAR“

Premijerom predstave Pošto-poto poslanik, po nedovršenom tekstu Koste Trifkovića, u adaptaciji Đorđa Pisareva i režiji Ratka Radivojevića, danas će na Beogradskom keju početi ovogodišnja turneja „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine“, preneo je Tanjug. Posle premijere i reprize dan kasnije na istom mestu, pozorište na brodu zaploviće Dunavom i Tisom prvo do Titela i Bečeja, a potom će u sledećih mesec dana predstavu odigrati u još desetak vojvođanskih mesta, zaključno s Bačkom Palankom.

Glas, 21. jul 2006.

BROD TEATAR
POZORIŠTE
AVANTURA – KULTURA
BROD TEATAR plovnim putevima Vojvodine 2006.

volite da plovite
volite pozorište, umetnost, muziku
volite ravničarske reke
želite da se ponosite svojim krajem
želite da svojim gostima imate šta da pokažete
želite da svoje slobodno vreme više provodite u prirodi
želite da vaš delić sveta bude deo sveta
priključite nam se u potrazi za autentičnom vojvođanskom kulturom, u potvrdi trajnih duhovnih vrednosti i u naporima da ih promovišemo van granica naše zemlje.

od 15. jula do 15. avgusta

BROD TEATAR PLOVNIM PUTEVIMA 2006.

21. jul, 21.00, Beogradski kej kod Kapetanije – ULAZ SLOBODAN

KOSTA TRIFKOVIĆ, POŠTO-POTO POSLANIK, PREMIJERA, komedija s pevanjem i pucanje, adaptacija ĐORĐE PISAREV, režija RATKO RADIVOJEVIĆ, kostimograf ROMANA KNEŽEVIĆ, kompozitor NEMANJA RADIVOJEVIĆ, scenograf VERA GALEŠEV. Igraju: RADOJE ČUPIĆ, TIJANA MAKSIMOVIĆ, SLAVICA VUČETIĆ, MILOVAN FILIPOVIĆ, ERVIN HADŽIMURTEZIĆ, RATKO RADIVOJEVIĆ. Peva AGOTA VITKAI-KUČERA, dizajn svetla SELEŠI LASLO

Umesto slike, odlomak iz predstave:

Kako li je izgledao dan obućara ispod Vezuva
Dok je tako važno krpio gospodsku sandalu
A iza kuće već nadirala lava
Koja će ga okameniti sa iglom u jednoj
I sandalom u drugoj ruci
Kako li je izgledala noć sobarice sa Titanika
Dok je krišom pomela prašinu pod sag
Kabine broj osam
Ne sanjajući da će talasi pomesti i prašinu
I sag i kabinu i Titanik
Kako li je izgledala učiteljica u kokpitu
Spejs šatla Kolumbija dok je stezala plišanog medu
U naručju na putu ka zvezdama
Na putu bez povratka

Đ. Pisarev

Posle predstave u 22 sata svira rok bend SKREMBLERSI!
POKROVITELJI:
– POKRAJINSKI SEKRETARIJAT ZA OBRAZOVANJE I KULTURU
– GRAD NOVI SAD

www.brod.org.yu

CITY FOCUS jul 2006

remijerno „Pošto-poto poslanik”

Stara, dobro uigrana posada Brod teatra, čiji je kapetan reditelj Ratko Radivojević, kreće večeras u letnju avanturu vojvođanskim plovnim putevima, nudeći publici komediju Koste Trifkovića “Pošto-poto poslanik”.Ponuda je zaista od srca, što se osetilo i na jučerašnjoj konferenciji za novinare, upriličenoj povodom ovog projekta.
Premijera je zakazana za 21 čas na Beogradskom keju kod Kapetanije, a prva repriza, za sutra u isto vreme, na istom mestu. Brod zatim isplovljava i do 19. avgusta obići će 13 vojvođanskih mesta.Nezavršenu Trifkovićevu komediju, kako u podnaslovu piše “s pevanjem i pucanjem”, adaptirao je Đorđe Pisarev, dodavši joj i 10 sopstvenih pesama. Poznata tema srpske nesloge u 19. veku, pošto je stalno aktuelna, premeštena je u budućnost.
Objasnivši da je ovo bio eksperiment i za njega i za glumce, reditelj Ratko Radivojević je rekao da su se najviše bavili sveopštim samozadovoljstvom, našim čuvenim “urođenim sposobnostima”, nekulturom, neznanjem, lenjošću, pomanjkanjem ambicija. Ili kako je Trifković slikovito rekao-”neradom i mrtvenjem”. A drama nastaje čim se na istom mestu nađu dva tako savršena Srbina.

Maršruta Plovnih puteva 2006.

Nakon novosadske premijere i prve reprize, sledeće tri luke su na gradskim plažama Titela-23. jula, Bečeja-25. jula i Srbobrana-26. jula. Brod-teatar zatim stiže do prevodnice na Kanalu kod Kucure-27. jula, potom kod mlina “Torža” u Savino Selo-28. jula. Veče kasnije posada gostuje “kod čuvara kanala” u Despotovu, a u Bačkom Petrovcu kod Pontona je 30. jula.

Avgustovski program je isplaniran ovako: Srpski Miletić-2. avgusta kod Mosta, somborski Štrand-5. avgusta, Karavukovo na tromeđi-11. avgust, veče kasnije Deronje kod Mosta, a na istom mestu u Baču-15. avgusta. Na Gradskoj plaži u Bačkoj Palanci, 18. i 19. avgusta, odigraće se dve poslednje predstave komedije s pevanjem i pucanjem “Pošto-poto poslanik”.

Plove i glume Radoje Čupić, Tijana Maksimović, Slavica Vučetić, Milovan Filipović, Ervin Hadžimurtezić i kapetan broda Ratko Radivojević, a Pisarevljeve pesme peva Agota Vitkai Kučera. Muziku je komponovao Nemanja Radivojević, kostimograf je Romana Knežević, a scenograf Vera Galešev. Sa tri reflektora čudo će napraviti dizajner svetla Seleši Laslo, obećava reditelj. Muzičku produkciju potpisuje Milan Nenin, organizatorka je LJiljana Jovičić, a za odnose sa javnošću zadužena je Minja Lagaor.
Nakon svake predstave(oko 22 sata) džez će svirati “Filipović river trio” (FRT). Novi brod-šlep obezbedilo je AD “Turist” iz Bačke Palanke, a ulaznice se ne naplaćuju, zaslugom pokrovitelja: Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje i kulturu, Gradske uprave za kulturu, brojnih sponzora i prijatelja. Zainteresovanih mesta koja su želela da ugoste ovaj brod-teatar, uvek je mnogo više od mogućnosti-(ne)zgodnog pristaništa, količine nafte. Takođe i planova, da se obezbedi specijalni brod-katamaran, koji bi bio u službi pozorišta i turizma cele godine. “Pošto-poto poslanik”na jesen će se igrati na nekoj od novosadskih scena, a brodski dnevnik će biti objavljen.

R. Lotina (Dnevnik, 20. jul 2006)

„BROD TEATAR“ KREĆE 20. JULA

Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Vojvodine i grada Novog Sada, „Brod teatar“ već treću godinu zaploviće Dunavom, Tisom i sistemom kanala DTD, zaustavljajući se u više od 20 gradova i mesta. Gledaoci u ovim mestima moći će da uživaju besplatno u predstavi Koste Trifkovića Pošto-poto poslanik, a polazak ovog multikulturnog turističkog karavana predviđen je za 20. juli s Novosadskog keja kod Kapetanije, kada će biti održana prva predstava u nizu koji će trajati do 23. avgusta.

Politika, 31. maj 2006.

„Brod teatar“ i ovog leta na rekama Vojvodine
POŠTO-POTO POSLANIK

Novi Sad – „Brod teatar“ će na leto zaploviti rekama i kanalima Vojvodine. To potvrđuje „kapetan“ Ratko Radivojević, režiser i tvorac čitavog projekta koji naglašava da će njegova putujuća trupa u trećoj plovidbi, posetiti 20 gradova i manjih mesta na obalama Dunava, Tise i kanala Dunav-Tisa-Dunav. Od 15. jula do 15. avgusta izvodiće predstavu Pošto-poto poslanik. Kao i prethodne dve godine kada su radili Ljubavno pismo i Izbiračicu, ponovo je reč o delu vojvođanskog komediografa Koste Trifkovića.
– Po običaju, uz „Brod teatar“ ide i dobra svirka, pa će posle „Vojvođanskog bluz benda“ i „Sing sing singersa“, ove godine na turneji da nas prati „Mićo i njegov bend“ – kaže Radivojević. U planu je da bude izgrađena lađa koja bi se cele godine koristila za teatarski, ali i izložbeni i koncertni prostor.

S. B. (Novosti, Sa svih strana, 13. maj 2006)

„Brod teatar“ opet plovi Dunavom i Tisom

Novosadski glumac i reditelj Ratko Radivojević, idejni tvorac projekta „Brod teatar – plovnim putevima Vojvodine“ već treću godinu zaredom organizuje turneju svog malog, ali ozbiljnog pozorišta na vodi. Za protekle dve godine „Brod teatar“ je preplovio 700 kilometara duž Tise i Dunava, izveo trideset predstava i animirao na desetine hiljada gledalaca. Putujući od grada do grada, od jedne predstave do druge, u letnjem periodu (dok druga pozorišta „spavaju“) Ratko Radivojević promoviše alternativnu pozorišnu scenu Novog Sada širom Vojvodine.
– Ideja ovog projekta je da povežemo multietnički prostor u Vojvodini i da dovedemo u pozorište ljude koji su imali malo prilike da se susretnu sa ovom vrstom umetnosti. Na ovaj način i Novi Sad je dobio alternativnu pozorišnu scenu – objašnjava Ratko Radivojević.
Za vreme trajanja turneje brod postaje dom celoj glumačkoj ekipi, a po potrebi (u slučaju nevremena) ugosti i publiku.
– Prošlog leta su dve oluje „pokušale“ da nam prekinu predstavu, ali smo se brzo snašli. Publiku sa doka smo primili na brod, a scenu, koja je inače izmeštena na pramac, „uvukli“ smo na lađu i predstavu odigrali do kraja. Jedini problem u takvoj situaciji može da predstavlja veličina broda, pa smo zato rešili da napravimo sopstvenu lađu na kojoj bi bilo dovoljno mesta da ugostimo znatiželjnu publiku. U tom pravcu trenutno razmišljamo i uz pomoć donacija sprovodimo projekat izgradnje novog broda- „Kultura avantura“, koji bi trebalo da zaživi već narednog leta. Sa projektom „Kultura avantura“ povezaćemo turizam i kulturu, a Novi Sad će dobiti novu scenu koja će „živeti“ 365 dana u godini – kaže autor „Brod teatra“.
Inače, Ministarstvo za kulturu Vojvodine proglasilo je projekat „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine“ manifestacijom od posebnog značaja. Ovog leta, „Brod teatar“ kreće na turneju sa predstavom „Pošto-poto poslanik“ (adaptiran tekst Koste Trifkovića), a osim tradicionalne maršrute obuhvatiće gostovanja u Zemunu i Beogradu sa vojvođanske strane Dunava.

S. S. (Glas Javnosti, 10. maj 2006)

„Brod teatar“ mesec dana na plovnim putevima Vojvodine
TREĆA RATKOVA PLOVIDBA

„Brod teatar“ će na leto zaploviti rekama i kanalima Vojvodine. To potvrđuje „kapetan“ Ratko Radivojević, režiser i tvorac projekta i naglašava da će putujuća trupa u trećoj plovidbi, posetiti 20 gradova i manjih mesta na obalama Dunava, Tise i kanala Dunav-Tisa-Dunav, od 15. jula do 15. avgusta i izvoditi predstavu Pošto-poto poslanik. Kao i prethodne dve godine, kad su radili Ljubavno pismo i Izbiračicu, ponovo je reč o delu vojvođanskog komediografa Koste Trifkovića.
Tekst je adaptirao Đorđe Pisarev, režirao Ratko Radivojević, a pored njega u glumačkoj ekipi biće i Radoje Čupić, Milovan Filipović i Agota Vitkai-Kučera, dok je kostimograf i scenograf Vera Galešev.
– Po običaju, uz „Brod teatar“ ide i dobra svirka, pa će, posle vojvođanskog bluz benda i Sing sing singersa, ove godine na turneji da nas prati „Mićo i njegov bend“ – kaže Radivojević. – U planu je izgradnja lađe koja bi se cele godine koristila za teatarski, ali i izložbeni i koncertni prostor.
Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i kulturu proglasio je „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine“ projektom od posebnog značaja, a predloženo je da bude deo regionalne saradnje, „Dunav – Kriš – Moriš – Tisa“.

S. B. (Novosti, Vojvodina, 9. maj 2006)

Najavljena pozorišna turneja „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine 2006“
PUTUJUĆA PREDSTAVA BIĆE POŠTO-POTO POSLANIK

Umetnici „Brod teatra“ isploviće iz Novog Sada 15. jula, da bi narednih mesec dana, sa svojom putujućom pozorišnom predstavom koju će izvoditi u vojvođanskim mestima na obalama Dunava, Tise i kanala DTD, svoj brod pretvoriti u pozornicu

Novosadska pozorišna tarupa „Brod teatar“ intenzivno se priprema da na leto, kada se vode konačno smire i vodostaji unormale, isplovi brodom i treću godinu zaredom realizuje svoju letnju pozorišnu turneju, koja će se ove godine zvati „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine 2006“. Plan turneje promovisan je juče na štandu Zavoda za kulturu Vojvodine u okviru izložbe umetnosti „Art Expo“ na Novosadskom sajmu. Kako je tamo juče rečeno, umetnici „Brod teatra“ isploviće iz Novog Sada 15. jula, da bi narednih mesec dana, sa svojom putujućom pozorišnom predstavom koju će izvoditi u vojvođanskim mestima na obalama Dunava, Tise i kanala Dunav-Tisa-Dunav, svoj brod pretvoriti u pozornicu.
Glumac, reditelj i idejni tvorac projekta Ratko Radivojević juče je najavio da će za predstojeću turneju pripremiti predstavu Pošto-poto poslanik po tekstu Koste Trifkovića, u adaptaciji Đorđa Pisareva i Radivojevićevoj režiji. Prethodne dve godine, u okviru turneje „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine“ takođe su izvođeni Trifkovićevi komadi – Ljubavno pismo i Izbiračica. „Ne odustajem od Trifkovića zato što je bio Novosađanin, zato što je odličan komediograf i zato što je svoje komedije napisao tako da ih možemo modifikovati za ova izvođenja na brodu“, rekao je Radivojević i najavio jedan deo glumačke ekipe (Radoje Čupić, Milovan Filipović, Agota Vitkai-Kučera) koja će igrati u predstavi.
Jedan od finansijera projekta, koji „Brod teatru“ pruža podršku „od početka“, jeste Pokrajinski sekretarijat za kulturu. Oni su od ove godine projekat „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine“ proglasili manifestacijom od posebnog značaja. Pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu Robert Kolar na jučerašnjoj promociji je između ostalog rekao: „Ideja je od početka bila da se projekat iz godine u godinu razvija i raste. Nažalost, to ne ide željenom brzinom ali bitno je da se ipak razvija i da je program svake godine bogatiji. Velika želja nas u Pokrajini jeste da „Brod teatar“ dobije svoj brod koji će tokom turneje biti namenjen samo njima, a u preostalom delu godine može i neko drugi da ga koristi. Radimo na tome i verujem da ćemo uspeti“.
Novinarima je juče predstavljen i projekat izgradnje novog broda, pod nazivom Kultura-avantura, kojim bi „Brod teatar“ trebalo da zaplovi u leto 2007. godine. U projektu izgradnje ovog luksuznog broda, koji će biti prilagođen i za izvođenje predstava, učestvuju preduzeća specijalizovana za projektovanje i izgradnju brodova „Timun“ d.o.o. i „I Company“, kao i turistička agencija „Market.tours“ i sam „Brod teatar“.

Ako volite da plovite
U susret letnjoj pozorišnoj turneji Brod teatar plovnim putevima Vojvodine 2006. iz pozorišne trupe „Brod teatar“ poručuju: „Volite da plovite, volite pozorište, umetnost, muziku, volite ravničarske reke, želite da se ponosite svojim krajem, želite da svojim gostima imate šta da pokažete, želite da svoje slobodno vreme više provodite u prirodi, želite da vaš delić sveta bude deo sveta? Priključite nam se u potrazi za autentičnom vojvođanskom kulturom, u potvrdi trajnih duhovnih vrednosti i u naporima da ih promovišemo izvan granica naše zemlje“.

S. P. M. (Građanski, Kultura, 18. april 2006)

„Brod teatar“ se sprema za porinuće „Plovnim putevima Vojvodine 2006“
KULTURA – AVANTURA

Malim rok koncertom „Mićka i prijatelja“ i video-retrospektivnom prošlogodišnje turneje, na štrandu Zavoda za kulturu Vojvodine u okviru 11. međunarodne izložbe umetnosti „Art expo“ na Novosadskom sajmu, juče je počela najava nove turneje novosadskog „Brod teatra“ – „Plovnim putevima Vojvodine 2006“. Nakon 570 kilometara obiđenih predstavom Izbiračica Koste Trifkovića u režiji Ratka Radivojevića, za 2006. se sprema Trifkovićev Pošto-poto poslanik, predstava koju će od 15. jula do 15. avgusta imati priliku da vide meštani 20 sela i gradova Vojvodine, čije su plaže na Dunavu, Tisi i kanalima Dunav-Tisa-Dunav.
– Ponovo Kosta Trifković zato što je naš, Novosađanin. Zato što je vrstan komediograf i pisac s čijim tekstom se možemo „poigravati“, za što je ove godine u adaptaciji zadužen Đorđe Pisarev – najavio je „kapetan“ teatra „Brod“ Ratko Radivojević, i kao naznake za ono što nas čeka predstavio i nekoliko glumaca koji će ga pratiti ove godine: Radoja Čupića, Milovana Filipovića i Agotu Vitkai-Kučera. Projekat „Brod teatra“ i ove godine podržali su grad Novi Sad i Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i kulturu, koji je „Plovnim putevima Vojvodine“ čak uvrstio u manifestacije od izuzetnog značaja. Pomoćnik pokrajinskog sekretara za obrazovanje i kulturu Robert Kolar potvrdio je veliki interes za promociju kulture širom Vojvodine, odnosno za to da na putovanjima s „Brod teatrom“ svoje mesto dobiju i pisci, slikari, naučnici, privrednici, ekolozi, turizmolozi i svi drugi koji bi mogli pomoći proceni, obnavljanju i što većoj upotrebi velikog blaga Vojvodine – plovnih kapaciteta.
U pravcu što plemenitije misije Ratko Radivojević je najavio i da se za turneju 2007. godine sprema potpuno novi katamaran, koji bi sigurno postao prava nova scena kako za Novi Sad, tako i za Vojvodinu.
U projektu njegove izgradnje pored „Brod teatra“ učestvuju preduzeće specijalizovano za projektovanje brodova „Timun“, preduzeće specijalizovano za izgradnju brodova „I – Company“, turistička agencija „Makret-turs“ i marketinška agencija „Markons“. Katamaran bi nosio naziv „Avantura – kultura“, a na njemu bi bila otvorena scena, zatvorena sala, kabine za spavanje, čamci za spasavanje… I sve ono što bi pospešilo i obogatilo program, koji će i ove godine primarno funkcionisati na premisama predstave i rok koncerta.

I. B. (Dnevnik, Kultura, 18. april 2006)

Brod teatar plovnim putevima Vojvodine“
RATKOVA TREĆA PLOVIDBA

„Brod teatar“ zaploviće i ovog leta plovnim putevima Vojvodine. U 20 gradova i manjih mesta na obalama Dunava, Tise i kanala Dunav-Tisa-Dunav, od 15. jula do 15. avgusta izvodiće predstavu Pošto-poto poslanik. Kao i prethodne dve godine kada su radili Ljubavno pismo i Izbiračicu, ponovo je reč o delu vojvođanskog komediografa Koste Trifkovića.
Adaptaciju teksta potpisuje Đorđe Pisarev, režiju Ratko Radivojević, a pored njega u glumačkoj ekipi biće i Radoje Čupić, Milovan Filipović i Agota Vitkai-Kučera.
Po običaju, uz „Brod teatar“ ide i dobra svirka. Posle Vojvođanskog bluz benda i Sing sing singersa, ove godine će ih na turneji pratiti „Mićo i njegov bend“. Postoji plan da bude izgrađena lađa koja bi cele godine bila korišćena za teatarski, ali i koncertni i izložbeni prostor.
Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i kulturu „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine“ proglasio je projektom od posebnog značaja, a predloženo je i da bude deo regionalne saradnje „Dunav-Kriš-Moriš-Tisa“.

Novosadski sajam, 17. april 2006.

„BROD TEATAR“

„Brod teatar“ osnovao je glumac i reditelj Ratko Radivojević 1990.
„Brod teatar“ deluje u okviru nevladine organizacije Interkulturalni centar BROD od marta 2000.
„Brod teatar“ oko svakog projekta okuplja glumce, muzičare, kostimografe, scenografe, igrače, pevače… spremne da se otisnu od obale.
„Brod teatar“ postavio je 10 predstava s kojima je učestvovao na festivalima u zemlji, Engleskoj, Francuskoj, Španiji i BiH i osvojio brojnu publiku i nagrade.
Leta 2004. „Brod teatar“ pokrenuo je manifestaciju „Brod teatar plovnim putevima Vojvodine“. Ovaj projekat zamišljen je kao veliki putujući letnji festival koji uključuje različite, pre svega kulturne programe, ali ne isključuje zabavne, sportske, turističke, ekološke, istraživačke i druge manifestacije.
„Brod teatar“ putuje brodom i igra predstave za publiku na obali u naseljenim mestima Vojvodine, duž Dunava, Tise, Tamiša, Begeja i kanala DTD. Prve godine „Brod teatar“ odigrao je 7 predstava u 7 gradova i manjih mesta na Dunavu i Tisi, već sledećeg leta turneja Dunavom, Tisom i kanalom DTD trajala je mesec i po dana i u 20 mesta odigrano je 22 predstave. Ove godine „Brod teatar“ planira da plovi do novih obala, a za 2007. planira izgradnju sopstvenog broda-scene namenjenog promociji vojvođanske kulture i van granica zemlje.

„Brod theatre“ was founded by Ratko Radivojević, an actor and director, in 1990.
„Brod theatre“ has been performing as a part of a non-government organization called The Inter-Coltural Centre of BROD since March 2000.
With every project „Brod theatre“ congregates actors, musicians, costume designers, scenery designers, dancers, singers… who are ready to sail offshore.
„Brod theatre“ has staged 10 plays, with which it participated in festivals in both the country and abroad – England, France, Spain and Bosnia and Herzegovina, attracting wide audience and winning awards.
In the summer of 2004, „Brod theatre“ set up an event called „Brod theatre on the waterways of Vojvodina“. The project was intended as a big traveling summer festival that would include not only various, primarily, coltural programs, but also sports, entertaning, tourist, ecological, research and other manifestations.
„Brod theatre“ travels by ship and gives performances for the audience ashore in the inhabited parts of Vojvodina, on the rivers of Danube, Tisa, Tamiš, Begej and the Danube-Tisa-Danube channel. During its first year of existence, „Brod theatre“ gave 7 performances in 7 towns and smaller settlements on the Danube and Tisa while in the year to follow, it had a month-and-a-half-long tour on the Danube, Tisa and Danube-Tisa-Danube channel with as many as 22 performances in 20 settlements.
This year, „Brod theatre“ is planning to sail ashore to new banks and in 2007, it is preparing for the construction of its own ship-stage intended for the promotion of the culture of Vojvodina at large, outside the country limits.

Zavod za kulturu Vojvodine, 13-18. april 2006.